Akutna i hronična upala sinusa: Šta morate znati pre nego što uzmete antibiotik
Nos, sinusi, grkljan, bronhije i pluća čine jedinstveni respiratorni sistem. Ovaj sistem se često naziva „ujedinjeni disajni put“. Upala u jednom delu može uticati na druge.
Zbog toga su rinitis, sinusitis i astma često povezani. Na primer, ljudi sa alergijskim rinitisom i sinusitisom imaju veći rizik od razvoja astme. Lečenje upale nosa i sinusa često dovodi do poboljšanja simptoma astme.
Akutni rinosinusitis
Akutni rinosinusitis traje manje od četiri nedelje. Najčešće ga izazivaju virusi, a ređe bakterije. Virusni oblik obično traje do deset dana i spontano se povlači. Simptomi su najizraženiji u prvih nekoliko dana, a zatim postepeno jenjavaju.
Bakterijski akutni rinosinusitis ima drugačiji tok. Simptomi se mogu nakratko poboljšati, a zatim ponovo pogoršati. U takvim slučajevima treba razmotriti terapiju antibioticima.
Rekurentni i subakutni rinosinusitis
Rekurentni akutni rinosinusitis odnosi se na četiri ili više epizoda bakterijskog rinosinusitisa godišnje.
Subakutni rinosinusitis traje duže od četiri, ali kraće od dvanaest nedelja. Simptomi su često blaži, ali duže traju.
Hronični rinosinusitis
Hronični rinosinusitis traje najmanje dvanaest uzastopnih nedelja. To je veoma česta bolest koja značajno narušava kvalitet života. Uzroci mogu biti različiti, uključujući infekcije, alergije, gljivice i poremećaje imunog odgovora. Klinička slika i težina simptoma variraju od osobe do osobe.
Najčešći simptomi sinusitisa
- pritisak ili bol u licu i glavobolja
- osećaj zapušenog nosa ili zapušenosti
- povišena telesna temperatura (najčešće u akutnom obliku)
- povećan sekret ili gnojni sekret iz nosa
- promena boje postnazalnog sekreta
- osećaj umora i iscrpljenosti
- loš zadah (halitoza)
- poremećaj ili gubitak čula mirisa
- zubobolja, posebno u gornjoj vilici
- prisustvo gnoja u nosnoj šupljini prilikom pregleda
- kašalj
- bol, pritisak ili osećaj punoće u uhu
Kako se postavlja dijagnoza?
Akutni rinosinusitis se najčešće dijagnostikuje kliničkim pregledom. Dodatni testovi obično nisu potrebni. Kod subakutnog i hroničnog rinosinusitisa, često se izvode radiološki testovi. CT skeniranje sinusa se najčešće koristi za procenu obima bolesti.
Lečenje: kada su potrebni antibiotici?
Akutni virusni rinosinusitis se leči simptomatski. To uključuje kapi ili sprejeve za nos, ispiranje fiziološkim rastvorom i analgetike po potrebi. Antibiotici se u ovom slučaju ne preporučuju.
Kod akutnog bakterijskog rinosinusitisa, pored gore navedenih mera, koriste se i antibiotici. Subakutni i hronični rinosinusitis zahtevaju složeniji pristup. Osnova lečenja su često steroidni nazalni sprejevi, koji se koriste dugo vremena.
Njihova sistemska apsorpcija je minimalna, pa su bezbedni za decu i trudnice. U određenim slučajevima, steroidi se mogu primenjivati i sistemski, posebno u slučajevima teške nazalne polipoze.
Da li su antibiotici uvek neophodni?
Hirurško lečenje
Ukoliko konzervativna terapija ne dovede do poboljšanja, razmatra se hirurško lečenje. Cilj operacije je da se obezbedi dobra drenaža sinusa, prošire njihovi otvori i ukloni obolela sluzokoža. Po potrebi, istovremeno se koriguje i deformitet nosne pregrade.
Antibiotici nisu uvek rešenje
Sinusitis je česta i složena bolest respiratornog sistema. Većina akutnih slučajeva je virusnog porekla i ne zahteva antibiotike. Pravilna procena trajanja i toka simptoma je ključna za izbor terapije. Individualni pristup i saradnja sa lekarom omogućavaju efikasno lečenje i očuvanje kvaliteta života.
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.Kurir.rs
7 načina da odmah ublažite glavobolju izazvanu sinusima, saveti lekara koje vredi isprobati