Fizička aktivnost u Srbiji: Koliko vežbamo i šta nas najviše sprečava da se pokrenemo?
Koliko su građani Srbije fizički aktivni, koje aktivnosti najčešće biraju kada je reč o vežbanju i šta ih najviše sprečava da se pokrenu - bila su neka od pitanja onlajn istraživanja sprovedenog tokom aprila, u okviru nacionalne kampanje "Teži ravnoteži".
Istraživanjem je obuhvaćeno više od 1.000 ispitanika iz različitih delova Srbije, a rezultati su predstavljeni simbolično, u susret Međunarodnom danu fizičke aktivnosti, koji se obeležava 10. maja.
Podaci pokazuju da je 12% građana svakodnevno fizički aktivno, dok svega 8% navodi da se ne bavi nijednom vrstom vežbanja. Najpopularnije fizičke aktivnosti su vežbe snage u teretani (48%) i brzo hodanje (45%). Zatim slede trčanje (23%) i vožnja bicikla (22%), dok se joga, grupni sportovi i ples praktikuju znatno ređe.
- Nedostatak fizičke aktivnosti predstavlja globalni izazov, kako za građane, tako i za privredu. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 80% adolescenata i 27% odraslih ne ispunjava preporučeni nivo dnevnog kretanja, što direktno doprinosi razvoju gojaznosti i drugih hroničnih bolesti. Trošak gojaznosti u Evropi 2020. godine iznosio je 475 milijardi evra, a očekuje se da će do 2030. godine dostići čak 1.597 milijardi evra godišnje. DijabetesEU svake godine košta oko 104 milijarde evra za zdravstvenu zaštitu, uz dodatnih 65 milijardi evra gubitka zbog smanjene produktivnosti - izjavio je Dimitrije Ivanović, rukovodilac Službe za organsku proizvodnju u Privrednoj komori Srbije, dodajući da se aktivnosti u okviru kampanje "Teži ravnoteži" sprovode upravo s ciljem podizanja svesti o značaju uravnotežene ishrane i redovne fizičke aktivnosti.
Prema rezultatima istraživanja, najveći broj građana (42%) fizički je aktivan tri do četiri puta nedeljno, dok 12% vežba svakodnevno. Kada je reč o trajanju aktivnosti, najviše ispitanika (43%) navodi da u proseku vežba između 31 i 60 minuta dnevno, dok četvrtina fizičku aktivnost praktikuje duže od jednog sata - što ukazuje na solidan nivo posvećenosti.
Prepreke na putu
Ipak, uprkos dobrim navikama, mnogi se suočavaju sa preprekama koje im otežavaju da budu još aktivniji. Kao glavne razloge navode nedostatak vremena (53%) i motivacije (31%), dok nešto ređe ističu zdravstvena ograničenja (13%) i finansijske barijere (20%). Ohrabruje, međutim, podatak da bi čak 62% građana rado učestvovalo u besplatnim onlajn treninzima i izazovima, što otvara prostor za kreiranje inovativnih i pristupačnih programa fizičke aktivnosti.
U skladu s tim, nije iznenađenje što građani najčešće biraju vežbanje na otvorenom prostoru (42%), dok polovina ispitanika smatra da njihov posao negativno utiče na nivo fizičke aktivnosti.
- Naučno je potvrđeno da redovna fizička aktivnost može da produži životni vek i do 30%. Brojne bolesti direktno su povezane s nedostatkom kretanja. Osobe koje redovno vežbaju imaju za 30% manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, 35% manju verovatnoću da obole od dijabetesa, kao i značajno smanjen rizik od pojedinih vrsta karcinoma- 20% kada je reč o raku dojke i čak 30% u slučaju raka debelog creva. Fizička aktivnost deluje na ceo organizam. Može da zameni većinu lekova, ali nijedan lek ne može da zameni fizičku aktivnost - istakla je prof. dr Sanja Mazić, rukovodilac Laboratorije za medicinu sporta i terapiju vežbanja Univerziteta u Beogradu.
Uprkos izazovima svakodnevice, pozitivan pomak je očigledan - čak 85% građana izjavljuje da umereno ili veoma vodi računa o fizičkoj aktivnosti, što jasno pokazuje da se svest o značaju kretanja i zdravog načina života polako, ali sigurno menja.
Emiliji je sa 20 godina dijagnostikovan rak jajnika: Ni četiri operacije, ni šest hemioterapija, ni gubitak kose nisu joj izbrisali osmeh