Slušaj vest

Mnogi su se barem nekoliko puta u životu susreli s emocionalnim prejedanjem - jedemo i kada nismo fizički gladni, tražeći utehu u hrani usled stresa, tuge, dosade ili drugih teških emocija. Nutricionista Branka Mirković ističe na svom blogu da se ovaj obrazac ponašanja može uspešno prepoznati i kontrolisati uz nekoliko jednostavnih, ali efikasnih koraka. 

- Emocionalno jedenje se razlikuje od fizičke gladi. Dok fizička glad dolazi postepeno i može da sačeka, emocionalna nastupa iznenada i obično je povezana s jakom željom za određenom hranom, poput slatkiša ili grickalica. Ovi napadi su često praćeni osećajem krivice, dok prava fizička glad nije - objašnjava nutricionista i nudi savete za suočavanje sa prejedanjem.

noćno prejedanje shutterstock_435857245.jpg
Nakon prejedanja sledi osećaj krivice, čega nema kod fiziološke gladi Foto: Shutterstock

  • Vodite dnevnik ishrane: Zapišite šta jedete, kada i kako se osećate pre i posle obroka. Tako ćete lakše prepoznati emocionalne okidače.
  • Identifikujte okidače: Stres, tuga, dosada, usamljenost, iščekivanje neizvesnog ishoda - sve to može da podstakne potrebu za hranom iako nismo stvarno gladni.
  • Razlikujte glad: Naučite da razlikujete fizičku potrebu za hranom (prazan želudac, umor) od emocionalne potrebe (traženje utehe, smirenja).
  • Pronađite zdrave alternative: Umesto hrane nađite drugi način da se nosite s emocijama - vežbajte, prošetajte, slušajte muziku, čitajte, razgovarajte s prijateljem, provodite vreme sa kućnim ljubimcem - radite nešto što vas opušta i čini srećnim.
  • Budite svesni: Kada poželite da jedete, pokušajte da odložite uzimanje hrane za nekoliko minuta, presipitajte se. Popijte vodu, limunadu, kafu ili čaj i pokušajte da razumete emociju koja vas vodi ka hrani i suočite se s njom.
  • Prihvatite svoje emocije: Dozvolite sebi da osećate tugu, strah ili nelagodnost, bez osuđivanja. Ne možemo sve da kontrolišemo, a za rešavanje nekih problema jednostavno je potrebno vreme.
  • Potražite iskrenu podršku: Razgovarajte sa prijateljima, porodicom ili nekim stručnjakom. Podrška je veoma važna, čak ključna u procesu promene.

Životne navike

Uvođenje zdravih navika u ishrani je ključni korak, napominje Branka. Jedite redovno i ne preskačite obroke, planirajte jelovnik i pripremajte obroke unapred. 

- Jedite polako i svesno, bez ometanja (TV, telefon, računar) i ne kalkulišite s hranom - nema "danas previše, sutra ništa". Fokusirajte se na celovite, neprerađene namirnice - povrće, voće, integralne žitarice, nemasne proteine, zdrave masti, a izbegavajte "fast food" i industrijski prerađenu hranu - savetuje.

shutterstock_259002206.jpg
Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju od stresa Foto: Shutterstock

Krećite se, šetajte i vežbajte, dodaje. Telesna aktivnost ne pomaže samo fizičkom zdravlju, već i oslobađa od stresa. Nađite aktivnost u kojoj uživate i koja vas opušta, ali ne preterujte, jer je umerenost najvažnija.

Budite strpljivi

Promena navika je proces koji zahteva vreme. Ako se povremeno vratite starim obrascima, nemojte se obeshrabriti - to je deo puta. Nastavite dalje i učite iz grešaka.

- Na kraju, najvažnije je da znate da niste sami. Mnogi se bore sa istim problemom i većina uspe da ga savlada. Emocionalno prejedanje je rešiv problem. Uz strpljenje, upornost i podršku možete živeti zdravije i srećnije - ohrabruje nutricionista.

Sedmodnevna prolećna dijeta: Branka Mirković savetuje kako da smršate bez gladovanja