Da li previše sira može da škodi zdravlju srca? Nutricionista otkriva šta je sigurna količina
Sir je namirnica kojoj je teško odoleti, bilo da se radi o feti, sjeničkom, parmezanu ili omiljenom čedaru, mnogi uživaju u njegovom ukusu. Ipak, kada uživanje pređe granicu, postavlja se pitanje da li sir može da šteti zdravlju više nego što koristi.
Prema podacima nutricionističkog odeljenja Harvardove škole javnog zdravlja, samo 28 grama sira sadrži oko osam grama proteina, ali i značajnu količinu zasićenih masti. Upravo te masti povezane su sa razvojem kardiovaskularnih bolesti. U Srbiji, gde su mlečni proizvodi deo svakodnevne ishrane, naročito sir, postavlja se pitanje - da li bi ga i koliko često trebalo jesti, a da to ne predstavlja rizik po zdravlje?
Kako sir utiče na zdravlje srca
Iako je bogat proteinima i kalcijumom, sir je takođe i značajan izvor zasićenih masti, koje vremenom mogu da doprinesu začepljenju krvnih sudova i pogoršanju zdravlja srca, naglašava Kapil Džadav, nutricionista i trener. P- Iz zasićenih masti bi trebalo da potiče manje od 10 odsto ukupnog dnevnog unosa kalorija. Osobama koje već imaju problema sa kardiovaskularnim zdravljem ili poremećajima masnoća u krvi preporučuje se da ne unose više od 25 do 30 grama sira dnevno - što je otprilike veličina kutije šibica - savetuje.
Problemi sa varenjem: često zanemarena posledica
Jedan od čestih, ali često previđenih problema jeste uticaj sira na varenje. Zbog visokog sadržaja laktoze, može da izazove nelagodnosti kod osoba koje pate od netolerancije na laktozu - problema koji je rasprostranjen, ali često neprepoznat.
Kapil objašnjava da mleko prirodno sadrži mlečni šećer - laktozu, a osobe koje nemaju dovoljno enzima za njenu razgradnju mogu da osete nadimanje, gasove, dijareju ili bol u stomaku. U proseku, mleko sadrži oko pet grama laktoze na 100 grama, dok sadržaj laktoze u siru varira od 1-4 grama, u zavisnosti od načina proizvodnje.
Osobama sa intolerancijom preporučuje se da biraju manje količine zrelih sireva ili da sir u potpunosti izbegavaju.
Sir i gojenje: da li je opravdano brinuti?
Sir je visokokalorična namirnica, ali sam po sebi ne dovodi do gojenja. Problem nastaje kada se unosi u velikim količinama, uz ishranu koja već obiluje prženom hranom, gaziranim pićima i rafinisanim ugljenim hidratima.
Kapil podseća da se telesna težina povećava kada se unese više kalorija nego što telo troši. U tom kontekstu, sir, kao visokokaloričan proizvod bogat mastima, može da doprinese kalorijskom višku, posebno ako se kombinuje sa drugim energetskim "bombama".
Višak natrijuma: još jedan razlog za oprez
Sirevi sadrže natrijum, odnosno so, koja se dodaje tokom proizvodnje da bi se poboljšao ukus i produžio rok trajanja, što je dodatno opterećenje za osobe koje pate od povišenog krvnog pritisaka. Količina soli varira u zavisnosti od vrste - na primer, mladi i sveži sirevi obično imaju manje soli, dok tvrdi i zreli sirevi kao što su parmezan ili čedar mogu da sadrže više.
Kapil naglašava da 25 do 30 grama sira već može da obezbedi 10-20 odsto ukupnog dnevnog unosa soli, zbog čega se preporučuje da se u ostatku ishrane unosi manje soli kako bi se održala ravnoteža.
Izvor: Onlymyhealth.com/Zdravlje.kurir.rs
Idealan osvežavajući napitak: Domaći sok od višanja bez konzervansa vraća u detinjstvo