Zašto je moravska salata jedna od 5 najboljih u svetu? Dijetolog otkriva originalan recept i njene zdravstvene benefite
Moravska salata, koja vodi poreklo iz doline Velike Morave, pravi je ambasador zdravlja i jednostavne, ali bogate kuhinje centralne Srbije.
Moravska salata – ukus tradicije i zdravlja iz srca Srbije
- Moravska salata je mnogo više od običnog priloga – ona je simbol leta, domaće bašte i srpske gostoljubivosti. U svakom zalogaju oseća se duh tradicije, svežina i ljubav prema prirodi. Svrstava se u 5 najlepših salata u svetu - kaže prof. dr Veroslava Stanković, dijetolog.
Poreklo
Moravska salata potiče iz sela uz Veliku Moravu – u plodnoj ravnici gde se paradajz, paprika iluk gaje u gotovo svakoj bašti.
- Tradicionalno se priprema jednostavno i brzo, često uz dodatak ličnih varijacija u začinima i povrću. Služi se uz jela sa roštilja, pasulj, musaku, ili kao samostalno lagano jelo. U prošlosti, devojke su pripremale Moravsku salatu kao deo pokazivanja svojih veština u domaćinstvu. Stariji su govorili da se po načinu sečenja povrća vidi kakva će snajka biti.
Recepti:
Prva varijanta:
- 3 zrela paradajza
- 2 sveže paprike
- 1 glavica crnog ili 2-3 čena belog luka
- So po ukusu
- 2 kašike sirćeta (jabukovo ili vinsko)
- 3 kašike ulja (suncokretovo ili maslinovo)
- Po želji: peršun, feferoni, krastavac
Priprema
Paradajz i paprike seckajte na kockice, luk sitno naseckajte. Sve pomešajte, dodajte sirće i ulje, posolite i ostavite deset minuta. Po želji, salata se može rashladiti.
Druga varijanta:
Sastojci
-4 pečene paprike
-1 ljuta paprika
-so
-ulje
Priprema
Sitno iseckati praziluk, paradajz i paprike. Pomešati i dodati soli po ukusu. Preliti uljem i sve promešati da se lepo sjedini. Ostaviti salatu da se malo ohladi i služiti uz jelo.
Ostale varijante pripreme
1. Dodavanje mladog sira – salata postaje hranljivija i kremastija.
2. Uz beli luk i malo mlevenih oraha – daje pikantniju notu.
3. Sa dodatkom svežeg krastavca ili rotkvice – osvežavajuća letnja verzija.
4. Sa sitno seckanim feferonima – za ljubitelje ljutog.
5. Preliv sa limunovim sokom umesto sirćeta – blaža, ali osvežavajuća nota.
Moravska salata je idealan primer kako tradicionalna domaća kuhinja može biti nutritivno bogata, a istovremeno jednostavna i lagana.
U jednoj porciji od oko 200 g, ova salata sadrži:
Nutrijenti
Količina (prosečno)
Funkcija u organizmu
Energetska vrednost
80 kcal
Laka i osvežavajuća, pogodna za redukcione dijete
Ugljeni hidrati
10 g
Uglavnom prirodni šećeri iz paradajza i paprike
Proteini
2 g
Mala količina iz povrća, može se pojačati dodatkom sira
Masti
4 g
Zdrave masti iz biljnog ulja (omega-9 masne kiseline)
Vlakna
3 g
Podržavaju varenje, stabilizuju šećer u krvi
Vitamin C
35 mg (40% RDA)
Snažan antioksidans, jača imunitet, vezuje gvožđe
Vitamin A (kao beta-karoten)
750 IU
Važan za zdravlje kože, vida i imuniteta
Kalijum
400 mg
Podržava rad srca i mišića, reguliše krvni pritisak
Likopen
6 mg
Antioksidans iz paradajza, štiti od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma
Zdravstvene prednosti Moravske salate:
Antioksidativna zaštita
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C i likopena, Moravska salata pomaže u neutralisanju slobodnih radikala, čime štiti ćelije od oksidativnog stresa.
Podrška varenju
Prisustvo biljnih vlakana iz paradajza, paprike i luka pospešuje crevnu peristaltiku, poboljšava varenje i doprinosi zdravlju mikrobioma.
Zdravlje kardiovaskularnog sistema
Kalijum i zdrave masti iz ulja doprinose održavanju normalnog krvnog pritiska i elastičnosti krvnih sudova.
Hidratacija i osveženje
Zbog visokog sadržaja vode u sastojcima (paradajz, paprika), salata hidrira telo, što je naročito korisno leti.
Nizak glikemijski indeks
Salata ne izaziva nagli porast šećera u krvi, pa je pogodna i za osobe sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2 – naročito ako se kombinuje sa zdravim proteinima (sir, jaja, piletina).
- Moravska salata je simbol srpske tradicije, zdravlja i zajedništva. Sa svakim zalogajem vraća nas u detinjstvo, u senke loza i mirise bašte, podsećajući koliko su jednostavne stvari često najvrednije - ističe dr Stanković.