DRUGO MIŠLJENJE KAO PREKRETNICA U LEČENJU: Čuveni bečki onkolozi otkrivaju kako savremena medicina pronalazi rešenja i kada se čini da ih nema
Kada se pacijent suoči sa dijagnozom maligne bolesti, pogled na život se menja iz korena. Strah, neizvesnost i borba za svaki novi dan postaju deo svakodnevice. Ipak, mnogi onkološki pacijenti svedoče da najteži trenutak često nije samo saznanje o bolesti, već onaj kada čuju da za njih više nema terapijskih mogućnosti.
Međutim, razvoj personalizovane medicine, imunoterapije i naprednih hirurških procedura poslednjih godina menja takve prognoze. Tokom posete bečkoj bolnici Wiener Privatklinik (WPK), razgovarali smo sa vodećim evropskim stručnjacima koji ističu da drugo mišljenje danas može da bude presudno za dalji tok lečenja.
To potvrđuje i priča pacijentkinje koja je nakon loših prognoza potražila pomoć u Beču. Nakon video-konsultacije sa profesorom Walterom Klepetkom, jednim od vodećih stručnjaka za hirurgiju pluća, operisana je u roku od desetak dana i danas se uspešno oporavlja.
„Doktor mi je objasnio šta planira da uradi i ulio mi je poverenje. Nisam razmišljala o šansama, verovala sam da sam u pravim rukama“ ispričala je pacijentkinja.
Profesor Christoph Zielinski, medicinski direktor Wiener Privatklinik i jedno od najvećih imena evropske onkologije, objašnjava da je klasičan, uniformisani pristup lečenju kancera postao prošlost. Moderna onkologija više ne posmatra tumor samo kroz organ na kome se nalazi, već kroz njegovu unutrašnju biologiju i genetske mutacije.
„Pre deset ili petnaest godina, mnogi pacijenti nisu imali opcije koje danas postoje. Danas, zahvaljujući detaljnim molekularnim analizama tumora, mi možemo da kreiramo terapiju koja je stoprocentno prilagođena genetskom kodu konkretnog pacijenta. Imunoterapija i ciljani lekovi ne samo da omogućavaju znatno duže preživljavanje, već kod pojedinih pacijenata bolest prevode u hronično, kontrolisano stanje, a neretko mu i spasavaju život“, naglašava prof. Zielinski.
Posebnu ulogu imaju i savremene tehnologije poput robotske hirurgije. Ipak, stručnjaci naglašavaju da robot nije zamena za lekara.
„Robotika je savršen asistent doktoru. Ona obezbeđuje maksimalnu preciznost, poštedu zdravog tkiva, minimalan operativni rez i drastično brži oporavak pacijenta, ali ključne, kritične odluke tokom operacije i dalje donosi isključivo hirurg“, objašnjava Zielinski.
Jedna od karakteristika ove bolnice jeste multidisciplinarni pristup, odnosno zajedničko donošenje odluka o lečenju. O svakom složenijem slučaju razgovaraju onkolozi, hirurzi, urolozi, kardiolozi i drugi specijalisti kako bi pacijent dobio najadekvatniji plan terapije.
Prema podacima bolnice, veliki broj pacijenata dolazi iz Srbije i regiona upravo zbog potrebe za dodatnim mišljenjem i pristupom savremenim terapijama.
Pacijenti i njihove porodice mogu direktno da se obrate WPK centru, dostave postojeću medicinsku dokumentaciju i u rekordno kratkom roku dobiju video-konsultacije ili termin za dolazak u Beč. Da bi odgovorila na sve veće zahteve pacijenata iz celog sveta, bolnica trenutno realizuje investicioni ciklus vredan čak 55 miliona evra, namenjen proširenju bolničkih kapaciteta i još bržoj integraciji najsavremenije dijagnostike i terapije pod jedinstven krov.
Poruka bečkih lekara je jednostavna: „Čak i kada se čini da su sve mogućnosti iscrpljene, medicina danas često nudi više opcija nego što se na prvi pogled čini. Zato drugo mišljenje za mnoge pacijente ne predstavlja samo potvrdu dijagnoze, već i novu šansu za lečenje“.
Promo