Slušaj vest

- Kada odlučimo da promenimo ishranu, često imamo utisak da moramo da napravimo velike i radikalne promene. Izbacujemo omiljene namirnice, uvodimo stroga pravila i pokušavamo da se preko noći hranimo „savršeno“. Međutim, upravo takav pristup često vodi u odustajanje i povratak starim navikama - kaže dr Veroslava Stanković, dijetolog. 

Najčešće greške u ishrani

Ona ističe da je najčešća greška kada pokušavamo da se hranimo zdravije jeste razmišljanje po principu „sve ili ništa“.

- Mnogi ljudi naglo izbace hleb, testeninu, voće, mlečne proizvode ili čitave grupe namirnica. Takav restriktivan režim najčešće nije moguće održavati, pa se brzo vraćaju starim navikama - objašnjava naša sagovornica i navodi još nekoliko čestih grešaka:

* uverenje da je sve sa oznakom „fit“, „bio“ ili „bez šećera“ automatski zdravo
* prevelike porcije nutritivno kvalitetnih, ali energetski bogatih namirnica
* nedovoljan unos proteina, povrća i dijetnih vlakana
* preskakanje obroka, koje često vodi večernjem prejedanju
* zanemarivanje sna, stresa, fizičke aktivnosti i hidratacije
* kopiranje tuđeg jelovnika bez uvažavanja sopstvenih potreba i zdravstvenog stanja

Devojka u pidžami stoji ispred otvorenog frižidera i razmišlja da li da večera
Jedna od čestih grešaka je i uverenje da je sve sa oznakom „fit“, „bio“ ili „bez šećera“ automatski zdravo Foto: Shutterstock

Zdrava ishrana nije kratkoročna dijeta

Zdrava ishrana ne podrazumeva savršenstvo, stroge zabrane niti kratkotrajan režim.

- To je uravnotežen i individualno prilagođen način ishrane koji možemo dugoročno da održavamo. Umesto naglih zabrana, mnogo je važnije napraviti promene koje su realne i koje možemo da zadržimo mesecima i godinama. Upravo doslednost, a ne savršenstvo, predstavlja osnovu održivih zdravih navika.

Dijetolog otkriva 4 zdrava obroka koji se spremaju za 5 minuta: Nije stvar u vremenu - već u planiranju