Šta spakovati za boravak u bolnici: Doktori mole bez parfema i trajnog laka
- Za prijem u bolnicu potrebno je poneti ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu, uput i kompletnu medicinsku dokumentaciju, posebno ako pacijent ima hronične bolesti.
- Dovoljan je osnovni pribor za higijenu i po želji pidžama, dok bolnica obezbeđuje sapun, šampon i ostalo za boravak.
- Parfem, trajni lak, trajna šminka, cigarete, alkohol i oštri predmeti nisu dozvoljeni zbog bezbednosti i praćenja stanja pacijenta.
Lična i medicinska dokumentacija, ali i dobra psihička priprema neki su od bitnih koraka prilikom prijema u bolnicu. Hospitalizacija je postupak uvođenja pacijenta na stacionarno lečenje u zdravstvenu ustanovu, u situacijama kada zdravstveno stanje zahteva detaljnu dijagnostiku, lečenje ili negu koju nije moguće ostvariti u ambulanti ili kućnim uslovima. U ovakvoj situaciji i kod najstabilnijih osoba, neizbežan je osećaj straha, zbog čega je moguće da pojedini pacijenti zaborave važan dokument ili ne obaveste lekare o promenama zdravstvenog stanja.
Načelnica polikliničke službe i dijagnostike Nacionalnog instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“,kardiolog dr Milijana Balević, u razgovoru za Zdravlje. Kurir.rs objašnjava šta bi pacijenti trebalo da pripreme pre dolaska u bolnicu, koje predmete ne bi smeli da unose i zašto je važno da budu upoznati sa procedurom koja ih očekuje.
Svi termini unutar mesec dana
Prilikom hospitalizacije postoje dve vrste prijema pacijenata - planirani (elektivni) prijem, dogovoren unapred, na primer, za operativne zahvate ili specijalistička ispitivanja, i hitan, kada se bolesnik prima na bolničko lečenje u bilo koje doba dana ili noći, jer postoji akutna opasnost po život ili naglo pogoršanje stanja.
- Kad je u pitanju elektivni (redovni) prijem, ako je postavljena indikacija za lečenje od naših konzilijuma, pacijenti dobijaju određene termine za dolazak u bolnicu. Svi termini su unutar mesec dana, jer kod nas već odavno nema lista čekanja za intervencije. Tako da pacijent ima dovoljno vremena da pripremi svu neophodnu dokumentaciju. Jako je bitan i uput za hospitalno lečenje koji dobija od izabranog lekara iz doma zdravlja. Koja je dokumentacija potrebna odlučuje naš konzilijum, on donosi odluku o vrsti lečenja, neophodnim laboratorijskim analizama ili traži konsultativne preglede, u slučaju da osoba ima hroničnu bolest. Konsultativne preglede obavljaju lekari iz drugih oblasti koje nisu kardiovaskularne - objašnjava dr Balević.
Koje su najčešće greške?
Institut „Dedinje“ poznat je u regionu i Evropi po rekordnom broju operativnih zahvata na srcu i krvnim sudovima. Pacijent, ipak, ne bi trebalo, na primer, da dođe na operaciju ako je prehlađen ili ima visoku telesnu temperaturu. O svemu mora da obavesti lekara.
- Najčešće greške su kada pacijenti dođu malo prehlađeni, kažu: „Nisam znao da mogu da preskočim termin ili da promenim termin zakazane operacije.“ Druga česta greška je oslanjanje na usmena uputstva: „Nama je doktor rekao“, ali mi uvek komuniciramo preko izveštaja i odgovorni smo za te izveštaje koje potpisujemo. Ništa nije na reč, jer mi isključivo komuniciramo preko naših nalaza. Greška je i neadekvatna psihička priprema, iako objašnjavamo sve o konzilijarnim odlukama i indikovanom načinu lečenja. Dešava se da pacijenti dođu psihički nespremni ili neinformisani, ali mi to ispravimo na prijemu, u obavezi smo da ocenimo da li je osoba dovoljno svesna, da li zna gde se nalazi, zašto je došla u bolnicu - naglašava dr Balević.
Zajednička borba za izlečenje
Svi pacijenti dobijaju sve informacije o svojoj i planiranoj intervenciji, jer potpisuju dokumentaciju kojom se obavezuju da prihvataju sve moguće neželjene rizike.
- U medicini mogu da se dese neplanirane stvari. Zajednički, mi i pacijenti ulazimo u tu borbu za izlečenje. Upoznajemo bolesnika s načinom rehabilitacije posle operacije, pri svemu tome jako je bitna podrška porodice i izabranih lekara. Pacijente koji se pripremaju za neku od kardiohirurških operacija okupimo dan pre ulaska u operacionu salu i oni se još jednom ponovo upoznaju s onim što su im već govorili doktori i sestre. Detaljno se ponavlja priča o tome šta mogu da očekuju, podsećamo ih kako da se ponašaju ako su na aparatu za veštačko disanje, a svesni su i probuđeni, uče se kako da slušaju komande, kako da postupaju posle operacije, sve im se detaljno objasni, to je naša tradicija – naglašava dr Milijana Balević.
Šta je potrebno spakovati za boravak u bolnici?
Kada je reč o ličnim stvarima, pacijenti ne moraju da nose veliki broj predmeta, navodi dr Balević. Dovoljan je osnovni pribor za ličnu higijenu, poput četkice za zube, dok bolnica obezbeđuje sapun, šampon i sredstva za pranje pacijenata pre operacije, navodi dr Balević.
- Pacijent bi trebalo da spakuje svoju četkicu za zube, a ako mu je potrebno, može da ponese i kremu za lice ili druge sitnice koje koristi u svakodnevnoj higijeni. Sapune i šampone naša bolnica poseduje - navodi doktorka i dodaje da pacijenti mogu da ponesu i svoju pidžamu, iako bolnica obezbeđuje sve što je potrebno za boravak.
Šta je zabranjeno?
Parfemi i trajni lak na noktima nisu dozvoljeni. Trajni lak se skida po prijemu u bolnicu, nije dozvoljena ni trajna šminka, ali lekari u ovoj situaciji pronalaze načine kako da to nekako zaobiđu i pomognu pacijentu.
- Najveći problem je trajni lak na rukama ili nogama, jer se dok traje operacija posmatra nokatna ploča. Ta mikrocirkulacija na vrhovima prstiju ruku i nogu je jako bitna, sve vreme dok traje operacija proverava se oksimetrija, odnosno zasićenost krvi kiseonikom. Ako je na noktu trajni lak, ne možemo lepo da posmatramo nokat, niti da vidimo da li je on možda promenio boju ili je normalne boje, što ukazuje na urednu cirkulaciju - objašnjava dr Balević.
Parfem nije dozvoljen u bolnici prvenstveno zbog zaštite zdravlja i bezbednosti ranjivih pacijenata. Jaki mirisi mogu da iritiraju disajne puteve teškim bolesnicima, da izazovu mučninu i glavobolju. U bolnicu nije dozvoljeno unositi cigarete, alkohol niti oštre predmete, poput noževa i makazica.
- To je ozbiljno opasno. Pacijenti ne smeju da unose alkohol, cigarete niti oštre predmete. Naše osoblje ih upoznaje sa pravilima, a ako pacijent nešto od toga ima kod sebe prilikom dolaska, mora da vrati te predmete - upozorava doktorka i naglašava da je poštovanje ovih pravila deo bezbednosti pacijenata i drugih osoba koje borave u bolnici.