ORALNA HIGIJENA TREBA DA POČNE OD IZBIJANJA PRVIH ZUBA: Ne perite zube odmah posle jela, savetuje stomatolog
Na pitanje kakvo nam je oralno zdravlje najbolje odgovaraju podaci Instituta „Batut“ – svega 16,5 odsto građana Srbije starijih od 25 godina ima sve svoje zube, a 36 odsto 12-godišnjaka ima sve zdrave zube – najmlađi su i najredovniji u pranju zuba.
- Oralno zdravlje i loša oralna higijena utiču na sistemsko zdravlje. Bakterije uz usta prolaze kroz moždanu barijeru i mogu da ga oštete. Ukoliko imate dijabetes, a imate i loše oralno zdravlje sasvim je moguće da vam terapija za dijabetes neće reagovati zbog bakterija iz usta, navodi za RTS specijalistkinja parodontologije i oralne medicine, dr Nataša Martić.
Od izbijanja prvih zuba treba da se počne sa održavanjem zuba i higijene usta i da se sa time nastavi tokom života.
- Savetujem roditelje da decu počnu da dovode kod stomatologa dok još nema nikakvih problema. Kada ih vode na redovne kontrole kod pedijatra neka se jave i stomatologu, upoznaju se sa njim i atmosferom u ordinaciji i na taj način razvije jedan odnos i poverenje, dodaje Martićeva.
Deca i mladi su u riziku od nastanka karijesa
Nega zuba kod odraslih i dece, kao i faktori rizika, veoma se razlikuju.
- Deca i mladi su u riziku od nastanka karijesa. Kako se stari rizik od oboljevanja od karijesa opada, ali raste rizik od pojave paradentopatije i gingivitisa. Zbog toga, deca i mladi moraju da obrate pažnju na uklanjanje naslaga sa griznih površina, a odrasle osobe naslage između zuba i u zoni uz desni, objašnjava specijalistkinja parodontologije i oralne medicine.
Prema njenim rečima, zube je dovoljno prati dva puta dnevno. Preporučuje se korišćenje mekih četkica, sredstava za čišćenje prostora između zuba.
- Suprotno uvreženom mišljenju ne treba prati zube odmah posle jela, jer se u tom periodu pokreću prirodni odbrambeni mehanizmi, pljuvačka je bogata mineralima, imuniglobulinima, razvija se puferski sistem koji reguliše kiselu sredinu u ustima. Drugi razlog je zato što je zubna gleđ posle jela mekana i može se lakše oštetiti, ističe Nataša Martić.
Kad i koliko paste treba koristiti
Najvažniji sastojak svake paste je fluor.
Preporuke za količinu paste koja treba da se koristi su:
- deca do druge godine pastu od 1.000 BPM-a, količina kao zrno pirinča
- deca od druge do šeste takođe pastu od 1.000 BPM-a, količina kao zrno graška
- posle šeste godine se mogu koristiti paste sa više BPM-a, a količina treba da odgovara četkici za zube
Izvor: RTS/Kurir.rs
Posle 30 godina odobren novi antibiotik za infekcije urinarnog trakta: Spas za milione žena koje su otporne na postojeće lekove, poručuju lekari