MIOMI SU NAJOPASNIJI AKO SE PRVI PUT DIJAGNOSTIKUJU U MENOPAUZI: Većina ne daje simptome, a trećinu otkriva obilno KRVARENJE
Foto: Ana Paunković

PROF. DR ANA MITROVIĆ JOVANOVIĆ, GINEKOLOG

MIOMI SU NAJOPASNIJI AKO SE PRVI PUT DIJAGNOSTIKUJU U MENOPAUZI: Većina ne daje simptome, a trećinu otkriva obilno KRVARENJE

Saveti stručnjaka -

Miomi su najčešći tumori u ginekologiji. Oni se javljaju u središnjem mišićnom sloju materice, koji se naziva miometrijum, a mogu da rastu prema trbušnoj duplji ili prema materičnoj šupljini, što je za trudnoću nepovoljnije. Prof. dr Ana Mitrović Jovanović, načelnica Odeljenja dnevne bolnice GAK "Narodni front" za naš portal otkriva zašto su miomi najopasniji ako se prvi put otkriju u menopauzi i koji simptomi mogu da nam ukažu na ove promene.

- Uzrok nastanka mioma nije u potpunosti jasan i navode se brojni uzroci među kojima su genetika, predispozicija i hormonski kao najčešće navođeni. Zna se da prestankom lučenja estrogena u jajnicima (postmenopauza) njihov rast prestaje, pa dolazi do smanjenja, tako da ako se prvi put dijagnostikuju u menopauzi, ili počnu da rastu u tom periodu, postoji opravdana sumnja da se radi o sarkomima, a ne miomima - objašnjava prof. dr Mitrović Jovanović.

Ko je "krivac" za nastanak mioma?

- Danas se zna da nije samo estrogen odgovoran, već da progesteron takođe ima važnu ulogu u rastu mioma.

Šta su miomi?

- Miomi su okrugli, sastavljeni iz više slojeva, tako da građom podsećaju na glavicu luka i obično su dobro svojom kapsulom ograničeni u odnosu na zdrav miometrijum. Retko nastaju u grliću materice ili u blizini jajnika, ali se mogu i tamo dijagnostikovati. Nekada postoji prorastanje tkiva sluzokože materice u miometrijum, pa se formiraju strukture slične miomima, ali nisu pravilne, okrugle građe i nisu dobro ograničeni, pa kao takvi nisu pogodni ni za terapiju, a ni za operaciju. Te promene se nazivaju adenomiomi ili adenomioza.

Koji simptomi ukazuju na postojanje ovih promena?

- Većina mioma ne daje nikakve simptome već se otkriva slučajno, tokom rutinskog ginekološkog pregleda. Procenjuje se da samo jedna trećina mioma daje određene simptome, a najčešće se radi o krvarenju. Zapravo, krvarenje iz materice je najčešći simptom koji pacijentkinju dovodi kod ginekologa. Ono može da bude obilno, ili produženo menstrualno krvarenje, odnosno neuredno, a ređe se javlja između dve menstruacije. Često se pacijentkinje žale i na nadutost u malom stomaku, probleme sa učestalim mokrenjem ili otežanom stolicom, a nekada imaju i bolne seksulane odnose.

Dr Ana Mitrović Jovanović, Ana Mitrović Jovanović
foto: Ana Paunković

Koliko miomi mogu da narastu?

- U početku su mikroskopskih dimenzija, da bi tokom rasta mogli da postignu dimenzije fudbalske lopte. To su tumori mišićnog sloja materice sa dosta vezivnog tkiva, pa se nazivaju i fibromiomi i lejomiomi.

Da li miomi mogu da se promene i postanu maligni?

- Strah od toga da miomi mogu da se promene i postanu zloćudni, praktično je bezrazložan, jer je dokazano da manje od 0,1 % mioma može da pređe iz benigne u malignu formu. Sarkom materice je pak maligni tumor koji po građi i simptomima sliči miomu, ali je u terapijskom i prognostičkom smislu sarkom loš, a diferencijalno dijagnostički je teško na vreme postaviti pravu dijagnozu.

Šta ukazuje na sarkom uterusa?

- Sarkom uterusa obično brže raste, daje intezivnije simptome u kraćem periodu, a ultrazvučnom i dopler dijagnostikom pokazuje veću nepravilnost građe. Patološki je prokrvljen, a pored ultrazvuka preporučuje se pregled nuklearnom magnetnom rezonancom, kao i rađenje endometrijalne citologije i određivanje laktatdehidrogenaze. Sreća pa je sarkom uterusa izuzetno redak tumor.

Violeta Nedeljković

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track