DR MILAN ŽEGARAC: Pacijente ove godine očekuju novi lekovi i prvi put kod nas aparat za zračenje celog tela
Foto: Nenad Kostić

svetSki dan borbe protiv raka

DR MILAN ŽEGARAC: Pacijente ove godine očekuju novi lekovi i prvi put kod nas aparat za zračenje celog tela

Saveti stručnjaka -

Svakog dana u Onkološkom institutu Srbije operiše se oko 20 pacijenata, više od 150 pacijenata primi terapiju a 400 pacijenata se zrači. I pored velikih gužvi, medicinski radnici uspevaju da zadovolje potrebe pacijenata. Povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv raka, razgovarali smo sa dr Milanom Žegarcem, onokolškim hirurgom i direktorom Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

Godišnje 50 hiljada ljudi uđe u Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, jednom ili više puta, radi lečenja ili dijagnostike. Maligne bolesti postale su javno zdravstveni problem, što potvrđuju i statistički podaci, po kojima je u Srbiji tokom 2021. godine od raka obolelo 41.784 stanovnika, dok je 19.979 osoba izgubilo život.

Koje novosti ove godine očekuju pacijente koji se leče od malignih bolesti?

- Ono što je bitno za pacijente je nova lista inovativnih lekova koja će za oko dva meseca biti dostupna preko našeg fonda za zdravstveno osiguranje. Ono što je novo su I nove dnevne bolnice u kojima su bolji uslovi za promanje hemioterapije. Dobro je što imamo dosta mašina za zračenje, trenutno imamo osam linearnih akceleratora i oko 400 pacijenata dnevno se zrači. Takođe, dobili smo novi aparat za ortovoltažu i ono što bi trebalo da počne od ove godine a što nikada nije rađeno do sada je zračenje celog tela koje se najčešće radi kod hematoloških pacijenata pre transplantacije. Dobili smo opremu i u toku je edukacija ljudi koji će to raditi - navodi dr Žegarac.

Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine
Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godinefoto: Profimedia

S obrizom na veliki porast broja obolelih od malignih bolesti u Srbiji, šta je neophodno kada je preventiva u pitanju?

- Osnovni faktor za povećanje recimo karcinoma pluća kod nas je pušenje. Što se tiče drugih karcinoma, na dve trećine faktora koji dovode do raka možemo da utičemo a to je telesna težina, bavljenje fizičkom aktivnosti, rano rađanje. Ono što takođe utiče na karcinom dojke je kasna menopauza, rana prva menstruacija, a to su sve faktori koji ukazuju na dugotrajnu izloženost tkiva dojke polnim hormonima. Pored redovnih ginekoloških pregleda i pregleda dojke, važno je uraditi sa 40 godina i inicijalni pregled momografom, sa 50 godina ide skrining program za karcinom dojke. Ukoliko je mamografija uredna, radi se na dve do tri godine. I ono što je najvažnije, jednom mesečno važno je uraditi samopregled dojki - ističe dr Žegarac i dodaje - Kada je u pitanju kolorektalni kancer, skrining kreće od 50 godina I podrazumeva da se uradi ili hemokult test a najbolje bi bilo da se uradi kolonoskopija. Kada je u pitanju karcinom prostate, PSA marker je suveren za to i sa 50 godina muškarci treba da ga urade.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track