Koliko je bezbedna upotreba zaslađivača? Evo ko mora da obrati posebnu pažnju na doziranje
U želji da živimo zdravije a da ipak uživamo u omiljenim ukusima, slatkišima i napicima, često posežemo za alternativama za šećer jer svi savetuju da bi ga trebalo izbegavati. Međutim, i tu pri izborima treba da budemo oprezni. Na ovu temu razgovarali smo sa Ivanom Mišić, nutricionistom.
Da li je bezbedno koristiti veštačke zaslađivače i postoji li količina preko koje ne bismo smeli da idemo?
- Pravilan naziv za „veštačke zaslađivače“ je zapravo nenutritivni zaslađivači. To su zaslađivači koji nemaju kalorijsku vrednost ili je ona veoma mala. Mogu biti dobijeni prirodnim putem ili hemijskim. Koristimo ih kada zelimo da zasladimo neki proizvodi a da im pritom smanjimo kalorijsku vrednost.Veštački zaslađivači, kao što su sukraloza, aspartam, ciklamat, i drugi, su uopšteno bezbedni kada se koriste u preporučenim količinama. Međutim, kao i kod većine supstanci, prekomerna upotreba može izazvati neželjene efekte kod nekih ljudi. Svaki od njih ima različitu slast i neki mogu biti čak i 150 do 13.000 puta slađi od stonog šećera. Zbog toga preporuke za količinu konzumacije se razlikuju kod zaslađivača. Za svaki zaslađivač je određena dozvoljena količina. Neka od neželjenih dejstva koje se mogu javiti jesu problemi sa varenjem, poremećen mikrobiom creva i smanjena apsorpcija hranljivih materija ...
Da li zaslašivače smeju da koriste osobe koje imaju dijabetes i insulinsku rezistenciju ili bi one trebalo da se u potpunosti uzdržavaju od njih?
- Studija koja je rađena na 103.388 učesnika dokazuje povezanost prekomerne upotrebe veštačkih zaslađivača i koronarnih bolesti, sa tim u vezi povremena upotreba zasladjivača neće imati negativnih efekata na zdravlje, dok bi redovna upotreba mogla da ih izazove. Kod osoba sa dijabetesom i insulinskom rezistencijom upotreba zaslađivača nije zabranjena, ali njima je dozvoljena i mala količina šećera. A i postoje i drugi načini da povećamo sladak ukus u obroku, npr. dodavanjem voća.
Za neke od zaslađivača kao što je aspartam, pojedini stručnjaci tvrde da može povećati rizik od nastanka kancera a ima ga u dosta proizvoda - žvakaćim gumama, napicima i sl. Znači li to da bi trebalo da se potrudimo da ga ne konzumiramo?
- Postoji nekoliko studija koje su se bavile mogućom vezom između aspartama i razvoja kancera. Većina ovih studija je sprovedena na životinjama, a rezultati su često bili kontradiktorni ili nejasni. Studije na ljudima su takođe bile različite u svojim nalazima. Regulatorna tela poput Američke agencije za hranu i lekove (FDA) i Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) su do sada ocenila da je aspartam siguran za upotrebu u prehrambenim proizvodima u količinama koje su unutar preporučenih dnevnih doza - ističe Mišić i savetuje da ograničimo zaslađivače u visoko prerađenoj hrani:
- Veštački zaslađivači se obično nalaze u visoko prerađenoj hrani, preporučujem da ih potpuno ograničite. Neke bezbednije alternative uključuju prirodne opcije kao što je stevija koji ne izaziva iste probleme.
Da li su prirodne zamene za šećer (stevia, eritritol, javorov sirup, sirup od urmi...) bolji izbor i smeju li da ih koriste osobe koje imaju dijabetes i insulinsku rezisteniciju?
- Prirodne zamene za šećer poput stevije, eritritola, javorovog sirupa, sirupa od urmi i drugih mogu biti bolji izbor za osobe koje imaju dijabetes ili insulinsku rezistenciju u odnosu na obični beli šećer zbog njihovog niskog glikemijskog indeksa ili nula kalorija - kaže nutricionista i dodaje:
- Ove prirodne zamene za šećer mogu biti bolji izbor za osobe sa dijabetesom ili insulinskom rezistencijom, jer ne uzrokuju nagli porast nivoa šećera u krvi. Međutim, i dalje je važno pratiti ukupni unos ugljenih hidrata i kalorija kako bi se održao dobar nivo kontrole nad nivoom šećera u krvi.
Koji su po Vašem mišljenju bezbedni načini da zasladimo omiljena pića, dezerte i napitke?
- Jedan od načina je da dodajemo obrocima sladje voće poput banana, smokava.... Zatim, stevija je prirodni zaslađivač i može se koristiti za zaslađivanje kafe, čaja, smoutija, kao i za pripremu raznih dezerta. Zatim, javorov sirup ima bogat ukus i koristi se za zaslađivanje palačinki, vafli, smutija, kao i za pripremu raznih soseva i marinada. Sirup od kokosovog šećera je zaslađivač napravljen od soka cveta kokosovog drveta, ima blago karamelni ukus i može se koristiti za zaslađivanje kafe, čaja, pečenja i drugih dezerta.
Olivera Marković
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Muči vas prolećna depresija? Psihoterapeut otkriva simptome i kako da izađete iz začaranog kruga tuge i neraspoloženja