Slušaj vest

Razgovarali smo sa dr sci. med Majom Pantović Stefanović, psihijatrom sa Univerzitetskog kliničkog centra Srbije o tome na koje načine se danas uspešno leči depresija, koliko je važna uloga porodice u prepoznavanju i lečenju ove dijagnoze i kako da uspešno prepoznamo funkcionalnu depresiju. 

- Depresija pogađa oba pola, sve starosne strukture, mlade ali i ljude srednje dobi. Depresija pogađa i ljude svih socijalnih kategorija i svih zanimanja. Način na koji ćemo mi svakom pacijentu prići, upravo zavisi tih specifičnosti. Moje iskustvo je da pacijenti ili ne čekaju uopšte da potraže pomoć, dakle vrlo brzo prepoznaju bolest, imaju podršku u porodici i vrlo brzo se jave. A manja grupa pacijenata čini se da jako dugo čeka, i jako dugo se muči i razlog za to vrlo često može biti nerazumevanje, neprepoznavanje bolesti, ali vrlo često nažalost može biti i - stigma. 

Podrška porodice je važna, ali i način na koji pruža pomoć

Doktorka Pantović Stefanović ističe da je tu uloga porodice i ljudi koji su bliski pacijentima neophodna.

- Neophodno je da porodica najpre pacijenta sasluša, pruži mu punu podršku, bude apsolutno bez osude, podrži ga u tome da potraži pomoć i ukoliko pomoć zaista bude potrebna, sa pacijentom istraje do kraja tretmana. Važna poruka je da traženje pomoći nije nikakav znak slabosti, nego upravo nasuprot, odraz snage.

Alarmantna činjenica jeste da 10 do 15 odsto pacijenata sa depresijom izvrši suicid.

Takođe, vrlo je važan način na koji porodica pokušava da pomogne.

- To nikako ne sme da bude grubo, nametnuto, mora da bude u saradnji sa pacijentom. Važno je da porodica utiče na pacijenta da izmeni neke svoje navike i životni stil koji može da pomogne u lečenju. Ne smemo da zaboravimo da vrlo često oboleli od depresije nisu u stanju da obavljaju najjednostavnije fizičke zadatke, dakle da ustanu ujutru, obuku se, operu zube, spreme sebi nešto za jelo, dakle u tim nekim situacijama pomoć porodice je važna. Ne bi trebalo terati pacijenta da se angažuje preko svojih fizičkih mogućnosti. Takođe, ono što je jako važno je fizička aktivnost, dakle šetnje, boravak u prirodi - kaže doktorka. 

30 % ljudi u Srbiji je sramota da potraže pomoć stručnjaka. To nam govori o tome da u Srbiji, za razliku od Zapada i dalje postoje predrasude o onima koji posećuju psihijatra.

psihoterapija-shutterstock-2291512991.jpg
Shutterstock Važna poruka je da traženje pomoći nije nikakav znak slabosti već odraz snage

Ne utiču svi okidači isto na sve osobe

Depresija može biti odraz nekog genetskog nasleđa, ali i stimulacije usled nekih stresnih životnih događaja i naše psihološke obrade stvari koje su nam se desile.

- Na koji način će to kod svakog obolelog biti, to je veoma individualno. Znači, neće svaki okidač kod svake osobe dovesti do pojave depresije niti do iste forme depresije. Dakle, depresija je i organsko i psihološko oboljenje. Mi danas znamo da postoji jedna organska osnova, ali nikako ne smemo da zaboravimo i da isključimo psihološke faktore koje veoma važni.

Živimo u vremenu u kom se svakodnevno pred svakoga od nas postavlja dosta zahteva, kao na poslu, tako i u privatnom životu. U takvim uslovima, nekada nismo u mogućnosti da prepoznamo svoja osećanja i da pomislimo da postoji neki problem. I tada se može javiti takozvana funkcionalna depresija. Naša sagovornica objašnjava po čemu se ona razlikuje od depresije o kojoj se inače najčešće priča. 

- Moram da kažem da sve su depresije negde slične. Razlike su individualne i zavise vrlo često od naših ličnosti. Dakle, u savremenom svetu mi smo suočeni sa tim da moramo da radimo, moramo nekako da idemo dalje. Sve poruke koje nam stižu sa televizije, sa društvenih mreža su takozvane poruke pozitivne psihologije, da nekako uprkos svemu idemo napred. I to je dobro, ali samo do neke mere. Vrlo često to tera ljude da uprkos nekim simptomima smatraju da ne bi bilo adekvatno da se od nečega leče ili im je vrlo teško čak da po sopstvenim osećanjima razmišljaju i oni na taj način nastavljaju svoj život rutinski, vrlo često na nekoj vrsti autopilota, ne razmišljajući da to stanje nije stanje zdravlja nego da može da im bude mnogo bolje.

stres-shutterstock-2345647365.jpg
Shutterstock Ljudi danas vrlo često žive na nekoj vrsti autopilota

Simptomi depresije nisu samo tuga, nerazpoloženje

Ono što je takođe važno, napominje dr Pantović Stefanović, je da simptomi depresije ne moraju biti samo tuga, nerazpoloženje, nesanice, nešto što mi najčešće čujemo.

- To mogu biti brojni somatski simptomi, znači mogu biti glavobolja, bol u želucu, različiti šetajuči bolovi u telu i vrlo često pacijenti koji ne prepoznaju svoje emocionalne simptome skloni su takozvanim somatizacijama. Dakle, skloni su da nastavljaju život dalje, ali da imaju brojne somatske žalbe i na te pacijente takođe treba obratiti pažnju.

Pre nekoliko godina u Srbiji je rađeno istraživanje o odnosu naših građana prema psihijatriji i prema duševnom zdravlju, pri čemu su dobijeni zanimljivi rezultati.

- oko 47 odsto stanovnika Srbije pokazuje neke od depresivnih simptoma
- svega 5% ljudi ide povremeno ili redovno psihijatru
- polovina njih je rekla da nema vremena da ide kod lekara
- 30% da ih je sramota
- 20% je reklo da ne znaju kako da ga nađu

Terapije koje su nam danas dostupne su veoma efikasne, brzo deluju i mogu da pomognu velikom broju pacijenata.

- Najčešće govorimo o antidepresivima, dakle o medikamentima i o psihoterapiji, i vrlo često, kada je to moguće, volimo da kombinujemo. Antidepresivi su medikamenti koji deluju na određene neurohemijske sisteme u mozgu koji, kada je u pitanju depresija, na neki način zakažu i mi tada imamo vrlo efikasnu savremenu mogućnost da te neurohemijske sisteme balansiramo i dovedemo u adekvatnu meru.

antidepresivi-shutterstock-1905055807.jpg
Shutterstock Nema razloga za strah kada je u pitanju medikamentozna terapija i lečenje depresivima

Postoji mnogo predrasuda o antidepresivima

 Vrlo često pacijenti imaju predrasude o antidepresivima.

- Dešava se da pacijenti dođu i kažu: "Možete li da mi date negde neki benzodiazepin, nešto za smirenje?" Srbija je u samom vrhu kada je Evropa u pitanju upotreba benzodiazepina. Međutim, kada su antidepresivi u pitanju, pacijenti često postavljaju pitanje: da li oni izazivaju zavisnost u jednom dugotrajnom periodu i da li je to celoživotna terapija. Sa sigurnošću mogu da kažem da antidepresivi mogu da se koriste i duže vremenske periode, i da su na neki način bezbedniji lekovi u odnosu na benzodiazepine koje mi tako lako u Srbiji na svoju ruku uzimamo. Dakle, razloga za strah kada je u pitanju medikamentozna terapija i lečenje depresivima zaista nema.

60% pacijenata sa deprecijom oseća nelagodu da se javi stručnjaku

Kada govorimo o psihoterapiji, postoje različite metode i kombinovanje ova dva načina lečenja zavisi od mnogih faktora, na prvom mestu od simptoma pacijenta i na kraju zavisi i od želja pacijenta.

- Ono što je ohrabrujući podatak je da 70 do 80 odsto pacijenata jako dobro odgovori na neki od ovih tretmana. Dakle, uspešnost lečenja je dosta visoka. Ono što je zabrinjavajuće je stigma. Dakle, 60 odsto pacijenata koji boluju od depresije imaju neku vrstu nelagode ili odlaganja da se jave na lečenje. A ono što takođe ohrabruje je da danas nema depresivnog pacijenta kome neki ovih tretmana neće pomoći da se oseća bar bolje i u potpunosti dobro.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.