Slušaj vest

Mnogi od nas su barem jednom posegli za čokoladom, pecivom ili nečim slatkim u trenutku stresa, tuge ili nervoze. Neki kažu da ih to umiri, drugi da osećaju trenutnu utehu, ali gotovo svi priznaju da ih ubrzo preplavi osećaj krivice. Ova pojava, poznata kao emocionalna glad, nije obična želja za hranom - ona je znak dubljih psiholoških procesa. O tome je na 3. Nacionalnom simpozijumu sa međunarodnim učešćem o poremećija ishrane i gojaznosti govorila prim. dr Marija Đurović, psihijatar i subspecijalista psihoterapije, osvetljavajući mehanizme prejedanja i povezanost emocija s hranom.

profimedia0335507471.jpg
Emocinalna grad radi po sistemu odmah i sada Foto: Andriy Popov / Panthermedia / Profimedia

- Za razliku od fiziološke gladi, emocionalna glad je ona koja mora da se zadovolji odmah i sada. Ovaj oblik gladi karakteriše intenzivna žudnja za određenim vrstama hrane, najčešće slatkišima ili namirnicama bogatim ugljenim hidratima. Dok fiziološka glad ne podrazumeva ovakve specifične želje, kod emocionalne gladi osećaj sitosti izostaje - ljudi jedu dok ne mogu više da unesu hranu u sebe. Na kraju, često ih obuzme osećaj krivice i stida - opusuje doktorka.

Šta dovodi do prejedanja?

Teškoće u regulaciji emocija jedan su od ključnih faktora. Još 1957. godine Kaplan i Kaplan identifikovali su čak 27 različitih emocionalnih faktora koji mogu da vode ka prejedanju.

Ko su Kaplan i Kaplan?

Još 1957. godine Kaplan i Kaplan istraživali su vezu između emocija i prejedanja, ističući da ljudi ne jedu samo zbog fizičke gladi, već i kao odgovor na stres, anksioznost, dosadu, tugu i frustraciju. Identifikovali su 27 emocionalnih faktora koji mogu voditi ka prekomernom unosu hrane, posebno hrane bogate šećerima i mastima. Njihovo istraživanje postavilo je temelje za kasnija proučavanja emocionalne regulacije i poremećaja ishrane, a danas se koristi u psihološkim pristupima lečenju gojaznosti.

Dr Đurović posebno ističe žudnju kao važnu karakteristiku emocionalne gladi.

- Žudnja je definisana kao neodoljiva potreba za nekom supstancom koja vodi ka adiktivnim obrascima ponašanja. To je dijagnostički kriterijum zavisnosti i ključni faktor koji leži u osnovi upotrebe supstanci, ali i relapsa (ponovnog vraćanja štetnim navikama) kod zavisnika - naglašava ona.

psihoterapija-shutterstock-689390650.jpg
Rešenje nije u dijeti, već u razumevanju sopstvenih emocija Foto: Shutterstock

Postavlja se pitanje kako prevazići ovaj obrazac ponašanja, kada je jasno da je rešenje mnogo kompleksnije od dijete.

- Važno je reći da u suštini svih poremećaja ishrane leže psihološki, emocionalni problemi, sve ostalo, poput prejedanja, su samo simptomi, odnosno vrh ledenog brega - poručuje prim. dr Marija Đurović.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Šta povezuje anoreksiju i gojaznost? Psihijatar otkriva emocionalne probleme koji najčešće stoje iza poremećaja ishrane