Slušaj vest

Alkoholizam je bolest koja se leči i uvek uključuje učešće porodice, kako u apstinenciji od alkohola, tako i na izmeni ponašanja. Često konzumiranje alkohola može dovesti do mnogih zdravstvenih problema. Zavisnost od alkohola ne pogađa samo jednu osobu, ona utiče i na njene poslove, porodicu i zajednicu.

Budući da je alkoholizam mentalna bolest, najveći značaj u lečenju ima psihijatrijski pristup. Uz psihijatrijsko lečenje koriste se mnogi oblici psihosocijalne podrške, kao što je pordrška porodice, lekara i ostalih zdravstvenih radnika.

- Prevencija alkoholizma je od izuzetne važnosti kod bilo koje starosne dobi. Međutim, kako bi problem sasekli na vreme i u korenu prevenciju treba obavezno sprovesti kod mladih osoba jer je to od ogromne važnosti kako bi se na vreme zaustavio negativan trend ispijanja alkohola kao i shvatanje upotrebe alkohola kao izvorom zabave i veselja. Donošenje i sprovođenje preventivnih programa zadatak je celokupnog društva – kaže Jovana Bojović, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Farmakološki pristup lečenja

Osim na psihološkoj osnovi, zavisnicima od alkohola je potrebno pristupiti na farmakološki način. Takav pristup zahteva lečenje određenim lekovima. Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je tri farmakološka pristupa koja se mogu koristiti u procesu lečenja od alkohola.

- Osim upotrebe lekova, prilikom lečenja važno je nadoknaditi nutritivni status pacijenta koji je zbog konzumacije alkohola znatno narušen. Zbog loše ishrane i konzumiranja alkohola gotovo svi zavisnici su u deficitu vitamina B kompleksa, naročito tiamina. Preporuka je konzumacija preprata za detoksikaciju jetre i suplemenata vitamina C i B kompleksa. Zavisnost od alkohola kao stanje često je povezan s drugim bolestima i porćemećajima, pa se uz terapiju dodatno uključuju lekovi za smirenje, kao i lekovi protiv depresije – ističe Bojović.

Lekovi i alkohol

Istovremena primena lekova sa alkoholom se nikako ne preporučuje i treba je izbeći. Veliki broj lekova stupa u interakciju sa alkoholom što može usporiti ili ubrzati dejstvo primenjenog leka.

- Zato je jako bitno obratiti pažnju i posavetovati se sa farmaceutom o mogućim interakcijama. Istovremenu upotrebu alkohola treba izbegavati sa lekovima koji deluju na centralni nervni sistem, kao što su lekovi za smiranje, protiv depresije, epilepsije. U ovu grupu spadaju i lekovi protiv alergija, analgetici, lekovi za prehladu, lekovi za regulaciju povišenog krvnog pristiska, antibiotici, lekove protiv zgrušavanja krvi, kao I oni koji se koriste za regulaciju povišenog nivoa šećera u krvi – savetuje Bojović.

undefined
Konzumiranje alkohola može dovesti do pada šećera u krvi kod ljudi koji koriste insulin ili određene oralne lekove za kontrolu dijabetesa Foto: Shutterstock

Savetnici u apotekama

Savetnici za antibiotike ukazuju na intreakije alkohola sa antibioticima (npr. metronidazol, linezolid) što može rezultirati pojavom neželjenih dejstava poput crvenila, glavobolje, mučnine i povraćanja kao i ubrzanog rada srca. Izbegavati istovremenu primena alkohola i antibiotika.

Savetnici za dijabetes stalno ukazuju na interakacije lekova za dijabetes sa alkoholom- konzumiranje alkohola može dovesti do pada šećera u krvi kod ljudi koji koriste insulin ili određene oralne lekove za kontrolu dijabetesa (metformin) čime se povećava verovatnoća da će ove osobe upasti u opasno stanje zvano laktacidoza čiji su simptomi usporen rad srca, slabost i kratak dah.

Savetnici za hipertenziju ukazuju na interakije pri istovremenoj primeni alkohola sa lekovima za povišen krvni pritisak (ACE inhibitori, Beta blokatori, blokatori Ca- kanala) čime mogu izazvati aritmije, pospanost, vrtoglavicu i nesvesticu kao i druge probleme sa srcem.

Smernice za primenu alkohola tokom dojenja

- Alkohol smanjuje proizvodnju mleka, a inhibicijom oksitocina smanjuje refleks oslobađanja mleka iz dojke. Učinak alkohola je individualan kod svakog deteta i zavisi od niza faktora vezanih za majku i dete (stanje uhranjenosti, navike u ishrani, genetika). Alkohol iz krvi dojilje brzo prelazi u mleko, a zatim ingestijom u krvotok deteta, gde onemogućava normalno snabdevanje mozga i ostalih organa kiseonikom i hranljivim materijama. Kod dojenog deteta se javljaju pospanost, kratak san, uznemirenost i slabije sisanje.

Najopasniji je unos veće količine alkohola u kratkom vremenskom intervalu.

- Kod dece su prijavljeni slučajevi dubokog sna, hrkanja, neosetljivosti na bol, slabog pulsa, nemogućnosti sisanja, prekomernog znojenja). Poremećaji koji se javljaju kod dojene dece mogu da se pokažu i tokom odrastanja (usporen telesni rast, mentalna retardacija, poremećaji u ponašanju, smetnje u učenju i prilagođavanju itd.) – upozorava Bojović.

Koliko je mozgu potrebno vremena da se oporavi od alkohola? Nauka dala odgovor koji ohrabruje