Ko može da bude davalac bubrega? Dr Rajko Hrvačević otkriva sve što morate da znate pre nego što nekom spasite život
Zahvaljujući napretku medicine, transplantacija bubrega od živog davaoca danas je bezbedna i često najbolja opcija za pacijente kojima je ovaj organ otkazao. Međutim, odluka da se nekom pokloni deo sopstvenog tela nikada nije jednostavna - kako emocionalno, tako i medicinski.
Ko uopšte može da bude davalac bubrega, kakvi se pregledi sprovode, koji rizici postoje i kako izgleda život posle operacije? Odgovore za naš portal daje nefrolog prof. dr Rajko Hrvačević, koji navodi šta sve mora da zna i prođe potencijalni davalac pre nego što učini ovako veliku stvar - spasi nečiji život.
- Živi davalac bubrega podvrgava se pre operacije čitavom nizu pregleda čiji cilj je da se utvrdi podobnost za davanje organa. Ispitivanjem se isključuje postojanje oboljenja koja predstavljaju apsolutnu kontraindikaciju za davanje organa u koja spadaju povišen krvni pritisak, šećerna bolest, oboljenja bubrega, ozbiljno oboljenje srca i pluća, maligna oboljenja, neke virusne infekcije kao što su HIV, hepatitis B i C, ekstremna gojaznost, tromboze ili embolije u ličnoj prošlosti, kao i psihijatrijska oboljenja - objašnjava dr Hrvačević.
Ova ispitivanja su uglavnom neinvazivna sa izuzetkom renovazografije, što je snimanje krvnih sudova bubrega, koja se retko može komplikovati krvaranjem ili formiranjem pseudoaneurizme (proširenje krvnog suda) na mestu punkcije preponske arterije za čije je zbrinjavanje ponekad potrebna hirurška intervencija.
Levi ili desni bubreg?
Ako postoji više od jednog potencijalnog davaoca u porodici, bira se onaj koji ima veću tkivnu podudarnost (HLA) sa bolesnikom. Ako je stepen podudarnosti isti, bira se stariji davalac pod pretpostavkom da će mlađi imati još vremena da bude davalac bubrega ako prva transplantacija iz nekih razloga ne uspe. Srodni davaoci imaju prednost u odnosu na nesrodne davalce, poput supružnika.
- Ukoliko su oba bubrega potencijalnog davaca iste funkcionalne vrednosti, obično se za transplantaciju uzima levi bubreg koji se zbog duže bubrežne vene lakše presađuje. Ukoliko postoji funkcionalna razlika između dva bubrega, za transplantaciju se uzima uvek funkcionalno manje vredan bubreg kako bi se davaocu nanela manja šteta. To, naravno, nikako ne znači da ovaj bubreg neće dobro funkcionisati u organizmu primaoca - naglašava naš sagovornik.
Koji su rizici za davaoca organa?
Davanje bubrega podrazumeva operaciju koja se izvodi u opštoj anesteziji i koja, kao i svaka druga operacija, nosi izvesne rizike. Rizici podrazumevaju ekstremno male šanse za smrtni ishod (jedan smrtni ishod na 2-3 hiljade operacija) i nešto veće šanse za druge komplikacije.
- Ukupna učestalost komplikacija je oko 17 odsto, a ozbiljnije komplikacije javljaju se kod oko dva od 100 davalaca i uključuju plućnu emboliju, infarkt srca, upalu pluća, sepsu, infekciju rane, pankreatitis, povredu slezine ili nadbubrežnih žlezda prilikom operacije, kao i hepatitis. U periodu posle operacije davalac bubrega može da ima lake bolove ili trnjenje u predelu operativnog reza, naročito prilikom promene vremena - objašnjava doktor.
Narednih godina posle operacije preostali bubreg kod davaoca postepeno se uvećava i preuzima deo funkcije odstranjenog bubrega. Serumski kreatinin, koji je parametar bubrežne funkcije, biće za oko 20 odsto veći nego pre operacije. Glavni rizici smanjenja funkcije preostalog bubrega vezani su za eventualnu traumu ili neprepoznato porodično oboljenje bubrega i oni su realno mali.
- Vremenom se kod davalaca bubrega može blago povećati krvni pritisak što se može da se reguliše primerom lekova. Takođe neki od davalaca mogu pojačano da izlučuju belančevine putem urina, što uglavnom ne predstavlja veliki problem i ne zahteva korišćenje bilo kakvih lekova - sugeriše prof. dr Rajko Hrvačević i poručuje:
- Transplantacija bubrega od živog davaoca skoro uvek predstavlja psihološki stres za porodicu i primaoca bubrega. Zato je važno da svi uključeni dobiju adekvatnu psihološku podršku i jasno razumeju sve aspekte ovog složenog procesa.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Dijeta sa krompirom? Da, ako ga pripremate ispravno, otkriva nutricionista Branka Mirković