Parkinsonova bolest ili nešto drugo? Neurolog objašnjava razliku kroz dva ključna simptoma
Sa Parkinsonovom bolešću prema procenama živi oko 10 miliona ljudi širom sveta i taj broj se udvostručio u poslednjih 25 godina, što je delimično povezano sa sve dužim životnim vekom. U Srbiji ova bolest pogađa oko 15.000 ljudi, a prosečna starost pri postavljanju dijagnoze je oko 60 godina.
Parkinsonova bolest je hronični progresivni neurodegenerativni poremećaj centralnog nervnog sistema pri kojem dolazi do odumiranja ćelija koje luče dopamin. Reč je o drugom najčešćem neurodegenerativnom oboljenju, odmah posle Alechajmerove bolesti, a prosečna starost pri postavljanju dijagnoze je oko 60 godina. O tome koji su rani znaci na koje bi trebalo da obratimo pažnju, kakav je tok bolesti i koji su faktori rizika koji dovode do oboljevanja, povodom Svetskog dana Parkinsonove bolesti, razgovali smo sa neurologom dr Goricom Đokić.
- Parkinsonova bolest spada u grupu neurodegenerativnih oboljenja i karakteriše je postepeno propadanje nervnih ćelija u delovima mozga koji upravljaju različitim telesnim funkcijama, naročito pokretima. Najveći broj simptoma nastaje usled gubitka neurona odgovornih za proizvodnju dopamina, važnog moždanog neurotransmitera. Kada dođe do pada nivoa dopamina, narušavaju se različite moždane funkcije, a dodatno se remeti i ravnoteža drugih neurotransmitera, posebno norepinefrina, koji ima ključnu ulogu u regulaciji i telesnih i emocionalnih procesa - objašnjava dokorka.
Simptomi kreću postepeno
Simptomi se javljaju postepeno. Prvi znak može da bude jedva primetno podrhtavanje jedne ruke, a ponekad noge ili vilice. Drhtanje je čest simptom Parkinsonove bolesti, ali ona može da izazove i ukočenost, usporene pokrete i probleme sa ravnotežom, što povećava rizik od padova.
- U ranim stadijumima lice može da bude malo ili nimalo izražajno (hipomimija), ruke se ne ljuljaju, ne njišu pri hodu, govor može da postane tih i nejasan. Ovi simptomi se vremenom pogoršavaju - naglašava naša sagovornica.
Neki simptomi Parkinsonove bolesti mogu da liče na znake drugih zdravstvenih problema, što nekad otežava postavljanje dijagnoze.
- Od ostalih neuroloških oboljenja sa sličnim simptomima Parkinsonova bolest se razlikuje prema specifičnosti kliničke slike - tremorom u stanju mirovanja i ukočenošću - naglašava naša sagovornica.
Ukoliko imate neke od navedenih tegoba, obavezno se obratite lekaru, jer rano prepoznavanje pomaže u dijagnostikovanju bolesti na vreme i isključivanju drugih mogućih uzroka.
Nasledni faktor
Razvoj neurodegenerativnih bolesti, uključujući i Parkinsonovu bolest, posledica je složenog međudejstva genetskih predispozicija i faktora iz spoljašnje sredine, poput kontakta s određenim toksinima, navodi naša sagovornica.
- Rizik od oboljevanja raste s godinama, ali kada se simptomi pojave pre 50. godine života, govorimo o ranoj formi Parkinsonove bolesti. Ukoliko neko u porodici već boluje od ove bolesti, šanse da se i vi suočite s njom su veće. Osim toga, češće se javlja kod muškaraca nego kod žena. Dugotrajna izloženost pesticidima i herbicidima može u izvesnoj meri da doprinese razvoju bolesti - objašnjava dr Đokić.
Kako se leči i da li se može sprečiti?
Iako Parkinsonova bolest ne može da se izleči, postoje lekovi ili kombinacije lekova koji mogu da ublaže simptome. U nekim težim slučajevima može da bude preporučena i duboka stimulacija mozga ili druge hirurške procedure, sugeriše neurolog.
- Ne postoje naučno potvrđene metode za pouzdanu prevenciju neurodegenerativnih bolesti, ali pojedine navike mogu da doprinesu opštem zdravlju, pa i zdravlju mozga. Boravak na svežem vazduhu uz redovnu fizičku aktivnost, umereno uživanje u kafi (do tri šoljice dnevno), zelenom čaju, suplementacija magnezijum L-treonatom, kao i unos antioksidanasa poput glutationa, mogu da imaju preventivan efekat - savetuje dr Gorica Đokić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
"Toksični kokteli" koje svakodnevno udišemo: Naučnici pronašli 200 vrsta pesticida u prašini evropskih domova