Menopauza i usporen rad štitaste žlezde dele mnoge simptome: Endokrinolog otkriva kako ih razlikovati
Povodom Svetskog dana štitaste žlezde, lekari podsećaju koliko je važno na vreme prepoznati poremećaje u radu ove važne žlezde, naročito kod žena u menopauzi.
Simptomi hipotireoze često se preklapaju sa tegobama koje prate menopauzu - poput umora, zaboravnosti, dobijanja na težini ili promena raspoloženja - zbog čega može da se kasni s dijagnozom. Kako ih razlikovati i zašto je redovna kontrola štitaste žlezde ključna u ovom periodu života za naš portal objašnjava endokrinolog dr Slađana Drobnjak.
- U menopauzi se češće javljaju promene u funkciji štitaste žlezde zbog procesa starenja, hormonskih oscilacija i imunoloških promena. Najčešća je hipotireoza (smanjena funkcija štitaste žlezde), ali se može javiti i hipertireoza (pojačana funkcija). Takođe, u ovom periodu se češće otkrivaju i nodusi čvorići) u štitastoj žlezdi, sa ili bez poremećaja funkcije - navodi doktorka.
Najčešći uzrok hipotireoze je Hašimoto tireoiditis - hronično autoimuno zapaljenje štitaste žlezde, koje je prvi opisao japanski patolog Hakaru Hašimoto 1912. godine. Ova bolest se karakteriše stvaranjem autoantitela i limfocitnom infiltracijom žlezde ((prisustvo imunih ćelija u tkivu žlezde).
- Reč je o organski specifičnoj autoimunoj bolesti, koja se često javlja udruženo sa drugim autoimunim oboljenjima ili se javlja kod osoba koje u porodici imaju slična stanja. Iako uzroci nisu u potpunosti razjašnjeni, smatra se da na razvoj bolesti, pored genetske predispozicije, utiču i brojni faktori sredine - niska porođajna težina, prekomerni unos joda, deficit selena i vitamina D, stres, pušenje, alergije, izlaganje zračenju, određeni lekovi, virusne i bakterijske infekcije... - sugeriše dr Drobnjak.
Tegobe ispod radara
Osobe sa Hašimoto tireoiditisom mogu da imaju urednu funkciju štitaste žlezde, ali najčešće postepeno razvijaju hipotireozu - mahom bez izraženih simptoma ili sa simptomima koji se lako mogu pripisati drugim stanjima.
- Najčešće tegobe uključuju umor, malaksalost, pospanost, zaboravnost, osetljivost na hladnoću, povećanje telesne težine uprkos smanjenom apetitu, nadimanje, zatvor, tegobe sa varenjem, bolove u mišićima, otoke lica i šaka (naročito ujutru), a nekada pacijenti najpre primete promene u izgledu vrata zbog uvećane štitaste žlezde. Simptomi se javljaju postepeno, pa se osoba s vremenom na njih navikne, a bolest se često otkrije slučajno - navodi naša sagovornica.
U menopauzi, zbog značajnih promena u funkciji štitaste žlezde, a time i mogućeg preklapanja simptoma, postavljanje dijagnoze se dodatno otežava.
- Tegobe poput umora, pojačanog opadanja kose, suve kože, povećanja telesne mase, zaboravnosti, promena raspoloženja, depresivnosti i anksioznosti zajedničke su i za hipotireozu i za menopauzu, pa ih je nekad teško razlikovati. Zato je važno uraditi laboratorijske analize funkcije štitaste žlezde - pre svega TSH i fT4 - navodi endokrinolog i naglašava:
- Budući da žene u menopauzi imaju povećan rizik od razvoja hipotireoze, naročito ako postoji porodična istorija bolesti štitaste žlezde, preporučuje se da funkciju ove žlezde proveravaju najmanje jednom godišnje.
Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma, povišenih vrednosti TSH, sniženih vrednosti fT4, prisustva antitiroidnih antitela, kao i ultrazvučnih promena u strukturi žlezde. Lečenje se sprovodi nadoknadom hormona - sintetskim levotiroksinom.
Kako sačuvati zdravlje štitaste žlezde u menopauzi
Briga o štitastoj žlezdi u menopauzi podrazumeva kombinaciju zdravih životnih navika, redovnih pregleda i pažljivog praćenja simptoma.
- Zdrav način života uključuje redovne obroke, dovoljan unos tečnosti, kvalitetan san, umerenu fizičku aktivnost, upravljanje stresom, relaksaciju, negu uma i tela, kao i negovanje socijalnih odnosa i otkrivanje novih interesovanja - savetuje dr Drobnjak.
Ishrana bi trebalo da bude uravnotežena, uz smanjen unos začinjene hrane, soli, alkohola, kofeina, kafe, čaja, čokolade, slatkiša, gaziranih pića i belog hleba, a bogata kalcijumom i vitaminom D. Fizička aktivnost poboljšava metabolizam, smanjuje stres i povećava osetljivost na hormone, uključujući T3. Hronični stres i povišen nivo kortizola negativno utiču na konverziju T4 u T3 (T3 je aktivni oblik hormona koji reguliše energiju i metabolizam).
- Kod žena koje već imaju neku autoimunu bolest ili porodičnu predispoziciju, posebno je važno redovno kontrolisati funkciju štitaste žlezde. Iako se svi poremećaji ne mogu uvek sprečiti - posebno oni autoimuni - moguće je značajno smanjiti rizik i ublažiti njihove posledice - poručuje dr Slađana Drobnjak.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Sagorevanje na radnom mestu često nije povezano samo sa poslom: Nova studija ističe i druge važne faktore