Slušaj vest

Simptomi hipotireoze često se preklapaju sa tegobama koje prate menopauzu - poput umora, zaboravnosti, dobijanja na težini ili promena raspoloženja - zbog čega može da se kasni s dijagnozom. Kako ih razlikovati i zašto je redovna kontrola štitaste žlezde ključna u ovom periodu života za naš portal objašnjava endokrinolog dr Slađana Drobnjak.

- U menopauzi se češće javljaju promene u funkciji štitaste žlezde zbog procesa starenja, hormonskih oscilacija i imunoloških promena. Najčešća je hipotireoza (smanjena funkcija štitaste žlezde), ali se može javiti i hipertireoza (pojačana funkcija). Takođe, u ovom periodu se češće otkrivaju i nodusi čvorići) u štitastoj žlezdi, sa ili bez poremećaja funkcije - navodi doktorka.

Najčešći uzrok hipotireoze je Hašimoto tireoiditis - hronično autoimuno zapaljenje štitaste žlezde, koje je prvi opisao japanski patolog Hakaru Hašimoto 1912. godine. Ova bolest se karakteriše stvaranjem autoantitela i limfocitnom infiltracijom žlezde ((prisustvo imunih ćelija u tkivu žlezde).

S padom estrogena rast autoimunih bolesti

Tokom menopauze, usled hormonskog disbalansa - pada nivoa estrogena koji ima imunomodulatorno dejstvo i porasta proinflamatornih citokina - dolazi do promena u funkcionisanju imunskog sistema, što može da doprinese razvoju ili pogoršanju autoimunih bolesti. Neke žene prvi put razviju autoimunu bolest upravo u ovom životnom periodu, dok kod onih koje već boluju od njih, simptomi mogu da postanu izraženiji. Najčešće su to bolesti štitaste žlezde, pojašnjava dr Drobnjak.

- Reč je o organski specifičnoj autoimunoj bolesti, koja se često javlja udruženo sa drugim autoimunim oboljenjima ili se javlja kod osoba koje u porodici imaju slična stanja. Iako uzroci nisu u potpunosti razjašnjeni, smatra se da na razvoj bolesti, pored genetske predispozicije, utiču i brojni faktori sredine - niska porođajna težina, prekomerni unos joda, deficit selena i vitamina D, stres, pušenje, alergije, izlaganje zračenju, određeni lekovi, virusne i bakterijske infekcije... - sugeriše dr Drobnjak.

Tegobe ispod radara 

Osobe sa Hašimoto tireoiditisom mogu da imaju urednu funkciju štitaste žlezde, ali najčešće postepeno razvijaju hipotireozu - mahom bez izraženih simptoma ili sa simptomima koji se lako mogu pripisati drugim stanjima.

kilogrami menopuza shutterstock_2527852977.jpg
Povećanje telesne težine dele menopauza i hipotireoza Foto: Shutterstock

- Najčešće tegobe uključuju umor, malaksalost, pospanost, zaboravnost, osetljivost na hladnoću, povećanje telesne težine uprkos smanjenom apetitu, nadimanje, zatvor, tegobe sa varenjem, bolove u mišićima, otoke lica i šaka (naročito ujutru), a nekada pacijenti najpre primete promene u izgledu vrata zbog uvećane štitaste žlezde. Simptomi se javljaju postepeno, pa se osoba s vremenom na njih navikne, a bolest se često otkrije slučajno - navodi naša sagovornica.

U menopauzi, zbog značajnih promena u funkciji štitaste žlezde, a time i mogućeg preklapanja simptoma, postavljanje dijagnoze se dodatno otežava.

- Tegobe poput umora, pojačanog opadanja kose, suve kože, povećanja telesne mase, zaboravnosti, promena raspoloženja, depresivnosti i anksioznosti zajedničke su i za hipotireozu i za menopauzu, pa ih je nekad teško razlikovati. Zato je važno uraditi laboratorijske analize funkcije štitaste žlezde - pre svega TSH i fT4 - navodi endokrinolog i naglašava:

- Budući da žene u menopauzi imaju povećan rizik od razvoja hipotireoze, naročito ako postoji porodična istorija bolesti štitaste žlezde, preporučuje se da funkciju ove žlezde proveravaju najmanje jednom godišnje

stitna-zlezda-shutterstock-2011607924.jpg
Proveravajte štitastu žlezdu najmanje jednom godišnje Foto: Shutterstock

Dijagnoza se postavlja na osnovu simptoma, povišenih vrednosti TSH, sniženih vrednosti fT4, prisustva antitiroidnih antitela, kao i ultrazvučnih promena u strukturi žlezde. Lečenje se sprovodi nadoknadom hormona - sintetskim levotiroksinom.

Kako sačuvati zdravlje štitaste žlezde u menopauzi

Briga o štitastoj žlezdi u menopauzi podrazumeva kombinaciju zdravih životnih navika, redovnih pregleda i pažljivog praćenja simptoma.

- Zdrav način života uključuje redovne obroke, dovoljan unos tečnosti, kvalitetan san, umerenu fizičku aktivnost, upravljanje stresom, relaksaciju, negu uma i tela, kao i negovanje socijalnih odnosa i otkrivanje novih interesovanja - savetuje dr Drobnjak.

dijeta-za-smanjenje-holesterola-shutterstock-554489488.jpg
Ishrana bi trebalo da bude uravnotežena, a među nutrijetima su posebno važni kalcijum i vitamin D Foto: Shutterstock

Ishrana bi trebalo da bude uravnotežena, uz smanjen unos začinjene hrane, soli, alkohola, kofeina, kafe, čaja, čokolade, slatkiša, gaziranih pića i belog hleba, a bogata kalcijumom i vitaminom D. Fizička aktivnost poboljšava metabolizam, smanjuje stres i povećava osetljivost na hormone, uključujući T3. Hronični stres i povišen nivo kortizola negativno utiču na konverziju T4 u T3 (T3 je aktivni oblik hormona koji reguliše energiju i metabolizam).

- Kod žena koje već imaju neku autoimunu bolest ili porodičnu predispoziciju, posebno je važno redovno kontrolisati funkciju štitaste žlezde. Iako se svi poremećaji ne mogu uvek sprečiti - posebno oni autoimuni - moguće je značajno smanjiti rizik i ublažiti njihove posledice - poručuje dr Slađana Drobnjak.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Vesni se sušila štitna žlezda sve dok nije otišla na VMA: "Od nje je ostala samo paučina, posledice trpim i danas"