Kolaps na +40°C? Dr Biserka Obradović otkriva kako da se zaštitimo i kada je vreme za Hitnu pomoć
Srbiju je zahvatio toplotni talas koji može da ima brojne negativne posledice po zdravlje ljudi. Tropske temperature smetaju svima, a naročito osobama sa hroničnim oboljenjima. Zato nije retkost da na ulici ili u prevozu ljudima čak i pozli, zbog oscilacija pritiska ili dehidratacije.
Prim. dr Biserka Obradović, specijalista opšte medicine, za Zdravlje Kurir govori o tome kako se možemo zaštititi tokom toplotnog talasa.
Na tropske temeprature reaguje ceo organizam, a naročito mozak. Krvni sudovi se šire kako bi se telo rashladilo, pa pritisak pada i dolazi do vrtoglavice.
- Mozak je najosetljiviji ljudski organ na nedostatak kiseonika. Pogotovo sada leti, jer se naš organizam bori protiv toplote, protiv toplotnog udara, tako što širi krvne sudove i znoji se. I na taj način, širenjem krvnih sudova pada krvni pritisak. Ako neko inače ima niži krvni pritisak, onda dolazi do vrtoglavice, malaksalosti i na kraju može doći do kolapsa - kaže prim. dr Obradović.
Kako pomoći osobi koja je kolabirala?
Ako primetimo da neko ima vrtoglavicu, da je mu je loše ili je malaksao, naša sagovornica savetuje kako mu možemo pomoći.
- Ako je osoba malaksala, letargična, ima osećaj propadanja, vrtoglavice, ako to primetimo, treba da je spustimo, ako postoji mogućnost da legne. Noge i ruke, odnosno ekstremitete treba da podignemo naviše, da krv iz ekstremiteta dođe do mozga. Kada joj bude bolje, jer je krv došla do mozga, kiseonik je došao do mozga, onda damo, ako smo u mogućnosti, da popije u čaši vode razmućenu kašičicu soli, ili nešto slano da pojede, da popije vodu. Nikako je ne treba polivati vodom, ne šamarati je. Jer to su samo trenutni stresovi koji na trenutak možda sužavaju krvne sudove, malo daju mozgu kiseonik, ali to nije rešenje.
Oprezno sa klimom
Bez klime se ovih dana svakako ne može, ali moramo biti oprezni kako bismo izbegli nagle promene i time zaštitili organizam od temperaturnih šokova.
- Temperatura u prostoriji mora biti samo za šest do osam stepeni niža nego spojna temperatura. Eventualno, ako je na polju 40 stepeni, onda može da bude do 10 stepeni niža temperatura. Evo, meni u ordinaciji je sada 28 stepeni. Znači, ne sme da bude niža. Vrlo često smo svedoci da se u mnogim kancelarijama ljudi dosta oblače, i temperatura bude jako niska, čak ide i do 17 stepeni. I ja uvek kažem tim ljudima da li bi oni zimi radili u kancelariji gde je 17 stepeni? Naravno ne bi - kaže doktorka.
Takođe, napominje naša sagovornica, moramo voditi računa da postepeno ulazimo u klimatizovanu prostoriju.
- Mnogo je teže kada uđemo iz toplog u hladnu prostoriju nego iz hladne u spoljnu, topliju sredinu. Kada ulazimo iz spoljne sredine u takvu prostoriju, moramo negde u hodniku ispred te prostorije, gde je neka malo viša temperatura, sačekati par minuta da se naš organizam adaptira pa tek da uđemo u takvu razglađenu prostoriju. Zato što bi to bilo isto kao kada bismo se na plaži zagrejali, sunčali, i onda naglo, bez postepenog ulazka, skočili u vodu. Znači, to je jedan šok za organizam. On u tom slučaju želi da sačuva svoju temperaturu i dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova i čak može doći i do infarkta - objasnila je dr Obradović.
Smernice o ponašanju i savete za perido tokom toplornih talasa, objavio je i Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Stalno rashlađujte svoj dom
- Trudite se da vam životni prostor uvek bude rashlađen. Idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32 stepena tokom dana, odnosno ispod 24 stepena tokom noći. Ovo je naročito važno za decu uzrasta do dve godine, osobe starije od 60 godina, kao i za hronične bolesnike.
- Iskoristite noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore i držite roletne (šalone, zastore) podignute tokom noći i ranog jutra, kada je spoljašna temperatura niža.
- Smanjite toplotno opterećenje u svom stanu ili kući u najtoplijem delu dana. Zatvorite prozore i prozorske zastore, posebno one na sunčanoj strani. Isključite veštačko osvetljenje i sve električne uređaje koji vam nisu neophodni.
- Okačite vlažne čaršave na otvorene prozore kako biste rashladili vazduh u sobi, ukoliko nemate klima-uređaj. Ako vam je stambeni prostor klimatizovan, zatvorite vrata i prozore i štedite struju koju ne koristite za rashlađivanje.
- Ventilatori mogu delimično da rashlade prostoriju, ali pri temperaturi iznad 35C ne mogu da spreče opasnost od pojave poremećaja zdravlja izazvanih toplotom.
Ne izlažite se toploti
- Pređite u najhladniju prostoriju u stanu, pogotovo noću.
- Ako nemate mogućnosti da rashladite svoj stan ili kuću, provodite dva - tri sata dnevno u rashlađenom prostoru van kuće (na primer u klimatizovanim javnim zgradama).
- Izbegavajte boravak napolju u toku najtoplijeg dela dana (od 10 do 17 časova).
- Koliko možete, izbegavajte naporne fizičke aktivnosti. Ako morate da ih obavljate, činite to u toku najhladnijeg dela dana, što je obično između 4:00 i 7:00 časova ujutru.
Boravite u hladu
- Ne ostavljajte decu, kao ni životinje, u parkiranim vozilima.
- Rashlađujte telo i hidrirajte svoj organizam
- Tuširajte se ili kupajte u rashlađenoj vodi. Možete da primenjujete i hladne obloge, peškire, sunđere, kupke za stopala itd.
- Nosite laganu, komotnu odeću od prirodnih materijala, svetlih boja. Ako izlazite napolje, nosite šešir ili kapu sa širokim obodom i naočare za sunce.
Koristite pamučnu posteljinu
Redovno unosite tečnost, pre svega vodu. Isključite alkohol i smanjite unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića. Uzimajte manje, a češće obroke. Izbegavajte hranu sa velikim sadržajem proteina.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Toplotna isrpljenost ili toplotni udar? Evo ko je u najvećem riziku i kako da se na vreme zaštitite
Staklene boce nisu uvek zdraviji izbor: Naučnici otkrili iznenađujuće količine mikroplastikeu u bocama soka, vina i piva