Jetraje naš najveći unutrašnji organ i "laboratorija tela" koja obavlja više od 500 vitalnih funkcija - od prerade nutrijenata, eliminacije toksina, regulacije hormona, pa do skladištenja energije u obliku glikogena i masti. Ipak, ono što često previđamo  jeste da nema nervne završetke za bol i zato dugo može da bude oštećena, a da to ne osetimo, kaže za naš portal specijalista medicine rada, farmacije i lekar integrativne medicine prof. dr Dušan Vešović.

Ovo naročito važi za masnu jetru, jer su simptomi često tihi i većina pacijenata sazna za problem tek kada je bolest uznapredovala. Dr Vešović otkriva ko je sve u riziku, kako možemo da prepoznamo problem i kako da sačuvamo zdravlje ovog važnog organa na duži rok.  

- Iz svakodnevne prakse vidim da se broj slučajeva masne jetre stalno povećava, a statistika na globalnom nivou potvrđuje ovaj trend: više od 25 odsto odraslih u svetu ima masnu jetru, što je čini najčešćim oblikom hronične bolesti ovog organa danas. Posebno zabrinjava podatak da čak 10-20 odsto obolelih nije gojazno, što može dodatno da zakomplikuje i uspori ranu dijagnostiku - otkriva doktor.

jetra shutterstock_2314151901.jpg
Broj slučajeva masne jetre stalno povećava Foto: Shutterstock

Bez adekvatnog medicinskog tretmana, kod 20-30 odsto pacijenata stanje napreduje u steatohepatitis, zatim fibrozu, pa i cirozu i rak jetre. Oštećenje jetre ne utiče samo na funkciju ovog organa, već je povezano i sa povećanim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2, što znači da može da ima dalekosežne posledice.

Kako nastaje masna jetra i ko je u riziku?

Zdrava jetra sadrži manje od pet odsto masti. Međutim, u određenim situacijama može da dođe do njenog povećanja, a kada ta količina premaši 5-10 odsto, govorimo o masnoj jetri ili steatozi, navodi dr Vešović.

Faktori rizika za razvoj masne jetre su brojni, ali najznačajniji među njima su:

  • metabolički sindrom, kada suispunjena najmanje tri od navedenih pet kriterijuma: povećan obim struka (tj. centralna gojaznost - za muškarce više od 94 cm, za žene više od 80 cm), povišen krvni pritisak (≥130/85 mmHg ili prisustvo terapije za hipertenziju), povišeni trigliceridi (≥1.7 mmol/L (150 mg/dL), sniženi HDL holesterol ("dobar" holesterol - za muškarce &1.0 mmol/L ili 40 mg/dL i za žene &1.3 mmol/L ili 50 mg/dL) i povišen nivo glukoze u krvi na prazan stomak (≥5,6 mmol/L ili ≥100 mg/dL).
    dijabetes tipa 2, kao i izolovana insulinska rezistencija
    dislipidemija - povišene vrednosti LDL holesterola (>3,0 mmol/L ili >115 mg/dL) i triglicerida
shutterstock_2504791075.jpg
Metabolički sindrom je prvi na listi faktora rizika Foto: staras/Shutterstock

Pored ovih faktora, značajan doprinos razvoju bolesti imaju i:

  • visok unos prostih šećera, posebno fruktoze iz gaziranih pića, slatkiša i proizvoda sa visokofruktoznim kukuruznim sirupom. Za razliku od toga, fruktoza iz celovitog voća ne predstavlja isti rizik, s obzirom na to da dolazi u paketu sa vlaknima, vodom i antioksidansima
    sedelački način života, smanjena fizička aktivnost
    nedovoljan i nekvalitetan san, koji utiče na metabolizam glukoze i hormona gladi
    hronični stres, koji može da doprinese hormonskom disbalansu i insulinskoj rezistenciji
    genetska predispozicija - osobe sa porodičnom istorijom bolesti jetre su u većem riziku

Kako prepoznati problem?

Razvoj masne jetre obično nije praćen bolovima, ali postoje znakovi upozorenja koje ne bi trebalo zanemarivati, upozorava dr Vešović. Neki od najčešćih simptoma koji mogu da ukazuju na problem su:

  • umor i manjak energije zbog smanjene sposobnosti jetre da metaboliše nutrijente i eliminiše toksine
    nelagodnost u gornjem desnom delu stomaka, ispod desnog rebarnog luka
    povišene vrednosti enzima jetre (ALT, AST, GGT) - ovi parametri pomažu lekarima da procene stepen oštećenja ćelija jetre (hepatocita), ali služe i za praćenje odgovora na terapijske mere
odmor shutterstock_2536336895.jpg
Manjak energije nastaje zbog smanjene sposobnosti jetre da eliminiše toksine Foto: Shutterstock

Uz ove tegobe i nalaze, mogu se javiti i sledeći nespecifični simptomi:

  • problemi sa varenjem i nadimanjem zbog usporene razgradnje masti i poremećaja u lučenju i protoku žuči, naročito nakon unošenja masne hrane
    poremećaji raspoloženja, koncentracije, mentalni zamor (tzv. "moždana magla") usled nakupljenih toksina koje jetra ne uspeva da eliminiše adekvatno

- Ovi znaci nisu tipični za bolesti jetre, niti su praćeni bolom, ali izuzetno su važni. Jetra ne boli, ali šalje poruke kroz druge sisteme organa. Zato podsećam da tegobe ne bi trebalo ignorisati, već je potrebno da se obratimo lekaru radi utvrđivanja njihovih uzroka - naglašava dr Vešović.

Kako se dijagnostikuje?

Za precizniju dijagnostiku, pored laboratorijskih analiza, koriste se i sledeće metode:

  • pregled abdomena ultrazvukom - jednostavna, brza, neinvazivna i široko dostupna metoda
    FibroScan - neinvazivna metoda za procenu fibroze i eleastičnosti jetre
    magnetna rezonanca (MRI) - omogućava precizan uvid u strukturu i sadržaj masti u jetri
    biopsija jetre - retko se koristi, ali ostaje "zlatni standard" kada je neophodna tačna histopatološka procena
test enzima jetre shutterstock_1122667736.jpg
Enzimi jetre pomažu da se proceni stepen oštećenja Foto: Shutterstock

Kako da čuvamo jetru dugoročno?

Dobra vest je da je masna jetra reverzibilno stanje i u većini slučajeva se može vratiti u normalu bez upotrebe lekova. Radi preveniranja razvoja ovog stanja, ali i kod osoba koje već imaju masnu jetru, naš sagovornik preporučuje sledeće konkretne i dokazano efikasne korake za očuvanje njenog zdravlja:

  • održavajte zdravu telesnu težinu - idealno je da vaš indeks telesne uhranjenosti bude između 18,5 i 24,9 kg/m²; uočeno je da kod gojaznih osoba ili osoba s prekomernom telesnom težinom smanjenje od 5-10 odsto ukupne mase može značajno da smanji masnoću u jetri i poboljša funkciju ovog organa
    birajte mediteranski način ishrane - izbegavajte proste šećere, posebno fruktozu iz gaziranih pića, slatkiša i industrijske hrane, trans-masti, velike količine crvenog mesa i alkohol. Fokusirajte se na povrće, integralne žitarice, mahunarke i zdrave masti (maslinovo ulje, avokado, omega-3 masne kiseline iz plave ribe, lana, oraha…)
    krećite se svakodnevno - preporučuje se najmanje 30 minuta umerenog napora (ili 150 minuta nedeljno), poput brzog hodanja, vožnje bicikla, plivanja. Idealno je kombinovati aerobne aktivnosti sa vežbama snage, jer to dodatno poboljšava insulinsku osetljivost i podstiče razgradnju masnih naslaga
    izbegavajte ekstremne detoks režime i "čudesne" napitke - jetri nije potrebna šok terapija, već kontinuirana podrška kroz balansiranu ishranu, dovoljan unos vode i smanjenje unosa toksina, kao što su alkohol, duvan, uzimanje lekova "na svoju ruku"…
    posebno obratite pažnju na tzv. detoks voćnim sokovima - iako deluju zdravo, oni sadrže visoke količine fruktoze i gotovo nimalo vlakana, što može dodatno da optereti jetru, a ne da joj pomogne 
    kvalitetan san - najmanje sedam sati noću; hronična neispavanost povezana je sa povećanom akumulacijom masti u jetri
    ne preskačite redovne preventivne preglede - uradite analizu vrednosti enzima jetre (ALT, AST, GGT), obavite ultrazvuk jetre i konsultujte se sa vašim lekarom ako imate rizične faktore kao što su gojaznost, dijabetes, hipertenzija ili pozitivna porodična anamneza
mediteranska-ishrana2.jpg
Birajte mediteranski način ishrane Foto: Shutterstock

- Ako želimo da osnažimo ceo organizam, moramo da pomognemo njegovoj najvećoj laboratoriji da ponovo radi punim kapacitetom kroz adekvatnu hidrataciju (minimum 30 ml vode/kg telesne mase), ishranom koja "gasi" zapaljenske procese u organizmu i personalizovanom suplementacijom, koja će podržati prirodni mehanizam detoksikacije. Cilj nije samo da "očistimo" jetru, već da je i regenerišemo, zaštitimo od svakodnevnog metaboličkog stresa i omogućimo joj da nas i dalje vodi ka zdravlju - poručuje prof. dr Dušan Vešović.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Kada holesterol skače, a kada pada? Dr Dušan Vešović otkriva 3 najčešće greške koje nehotice pravimo