Slušaj vest

Simpozijum pod nazivom "Savremeni trendovi u kardiovaskularnoj medicini" otvorio je direktor Instituta, prof. dr Milovan Bojić, koji u razgovoru za naš portal ističe koliko je ovaj događaj važan za domaću medicinsku zajednicu, ali i za pacijente.

- Ovo je prvi simpozijum koji smo organizovali u domaćem formatu, kao pripremu za narednu godinu kada planiramo međunarodni nivo i mesto među najvažnijim stručnim skupovima u Evropi. Događaj je prilika i da predstavimo rezultate iz prve polovine 2025. godine, tokom koje smo u potpunosti ispunili planirani program rada - kaže prof. dr Bojić.

Ideja simpozijuma je da se mladi lekari i istraživači uključe u velike projekte, ali i da on bude osnova za dalji razvoj i pozicioniranje Instituta među deset najboljih ustanova u svetu. Profesor Bojić podseća da su na "Dedinju" urađene prve transplantacije jetre i srca u bivšoj Jugoslaviji, kao i prvi pejsmejker i totalno veštačko srce, pre osam godina. Pacijent kome je implantirano i dalje uspešno živi, što je i svojevrsni svetski rekord. Posebno se ponosi time što se danas i najsavremenije metode sprovode rutinski.  

dr bojic.jpg
Simpozijum je otvorio direktor Instituta "Dedinje", prof. dr Milovan Bojić Foto: Institut Dedinje

- Uveden je čitav niz procedura koje se ranije uopšte nisu izvodile kod nas. Danas smo ustanova koja u jednom danu može da obavi i do 25 velikih operacija na srcu, uključujući intervencije uz upotrebu mašina za vantelesni krvotok. Jednog dana smo uradili i najveći broj TAVI zahvata (ugradnja srčang zaliska bez otvaranja grudnog koša) u Evropi, što dovoljno govori o tempu i organizaciji našeg rada. Šampioni smo u hirurgiji karotida, a među vodećim centrima smo i na svetskom nivou. I u svakodnevnoj kardiološkoj praksi beležimo izuzetne rezultate, naročito kada je reč o tzv. zatvaranjima (intervencije za zatvaranje urođenih ili stečenih rupa na srcu). Prvi smo u zemlji uveli MitraClip tehnologiju (minimalno invazivna metoda za popravku mitralnog zaliska), a do kraja meseca planiramo još nekoliko novih procedura - navodi prof. dr Milovan Bojić.

Upravo o tim procedurama bilo je reči na simpozijumu, čije su glavne teme obuhvatile savremene pristupe u valvularnoj hirurgiji, lečenju atrijalne fibrilacije, hirurgiji aorte i koronarne bolesti. Posebna pažnja posvećena je novim konceptima u karotidnoj hirurgiji, primeni VR tehnologija i matičnih ćelija u vaskularnoj medicini, kao i invazivnoj dijagnostici i lečenju visokorizičnih plakova. Razmatrani su i načini zbrinjavanja uznapredovale srčane slabosti, izazovi u kardioanesteziji, uključujući hitne intervencije i mehaničku potporu cirkulaciji, kao i značaj MR i CT dijagnostike u proceni rizika kod kardiovaskularnih bolesnika.

dedinje simpozijum.jpg
Među predavačima su se našli i prof. dr Slobodan Mićović, uravnik Klinike za kardiohirurgij i doc. dr Petar Vuković, negov zamenik Foto: Institut Dedinje

Šta to znači za pacijente?

Na pitanje šta ovaj simpozijum znači za pacijente i koja su to praktična dostignuća, prof. dr Bojić odgovara da je najvažnije da se pacijenti upoznaju sa onim što je dostupno na Institutu.

- Stvari su se toliko promenile da više nema potrebe da iko ikada putuje u inostranstvo zbog lečenja kardiovaskularnih bolesti, jer su sve savremene metode dostupne na "Dedinju". Posebno bih istakao lečenje urođenih srčanih mana kod odraslih, gde su pacijenti ranije često odlazili u inostranstvo, a sada se mogu uspešno tretirati kod nas. Takođe, brojne procedure zbog kojih su pacijenti ranije tražili pomoć van zemlje, a to se odnosi na hirurgiju srca, krvnih sudova, različite pristupe i minimalno invazivne procedure - kaže prof. dr Bojić.

Ove minimalno invazivne procedure su budućnost kardiologije i kardiohirurgije, dodaje naš sagovornik i naglašava njihovu sinergiju, ondonosno zajednički rad koji donosi velike rezultate.

srce shutterstock_2517705023.jpg
Minimalno invazivne procedure su budućnost kardiologije i kardiohirurgije, a za pacijenete znače da ne moraju da se leče u inostranstvu Foto: Shutterstock

- Primer za to su pacijenti stariji od 70 godina sa takozvanom tesnom aortnom stenozom. Za njih je ova metoda jedina opcija lečenja i u svetu se primenjuje više od 20 godina, a kod nas je njena primena krenula upravo na Institutu "Dedinje", gde smo postali šampioni u brzoj edukaciji, praktično za jedan dan, i izvođenju ovih procedura. U jednom danu smo izveli najveći broj takvih intervencija (21) u Evropi i svetu - navodi.

Pacijenti sa teškom aortnom stenozom, koji su ranije disali "na škrge" i teško podnosili operacije, sada prolaze kroz dijagnostiku i preciznu pripremu, nakon čega im se ugrađuje odgovarajući zalisak (valvula), tačno prilagođen prema preporukama proizvođača. Ekipe Instituta su veoma uigrane i pacijent se već za tri dana može vratiti kući, izlečen, naglašava profesor.

Nauka kao temelj budućnosti

Govoreći o viziji razvoja, prof. dr Bojić ističe da Institut ne vidi sebe samo kao kliničku ustanovu, već kao naučno-istraživački centar koji gradi most između nauke i prakse.

- Nauka je ono što nas vodi napred. Uskoro ćemo biti deo "Bio4 kampusa" (multidisciplinarni projekat na 20 hektara koji se gradi pored Instituta "Torlak"), gde ćemo imati eksperimentalnu hirurgiju, vivarijum sa životinjama i sve potrebne kapacitete za ozbiljan naučni rad. Bićemo jedina zdravstvena ustanova na kampusu - navodi.

dedinje simpozijum2.jpg
Želja Instituta je da se mladi lekari zadrže u zemlji i uključe u velike međunarodne projekte Foto: Institut Dedinje

Kako kaže, mladi ljudi su ključni deo te strategije.

- Želimo da ih zadržimo u zemlji, uključimo u velike međunarodne projekte i omogućimo im da rade rame uz rame sa najboljima. Institut "Dedinje" mora da ostane centar znanja, razvoja i rezultata.

Poruka mladim kolegama

Simpozijum je bio prilika da se i mlađe generacije lekara upoznaju sa potencijalima Instituta.

- Namera nam je da se mladi još snažnije vežu za ovu kuću i da kroz istraživanja, edukacije i timski rad stvaraju nove vrednosti. Ovaj skup je temelj naše buduće tradicije - zaključuje prof. dr Milovan Bojić.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Profesor Milovan Bojić izabran za člana Ruske akademije nauka: Ovo je potvrda mog "životnog projekta" - Instituta "Dedinje"