Slušaj vest

Mnogi i dalje veruju da su vrednosti holesterola koje vide na biohemijskim listama „u granicama normale“. Međutim, savremena medicina jasno pokazuje da to više nije tačno i da su se ove granice značajno promenile, navodi endokrinolog prof. dr Katarina Lalić povodom kampanje "Naizgled zdrav" udruženja osoba koje su preživeli srčani ili moždani udar "Moja druga šansa".

- Nažalost, ono što piše na biohemijskim listama nije tačno i to su stare vrednosti. U svakodnevnoj praksi susrećem se s tim da mi pacijent objašnjava da to što piše na biohemijskoj listi - 4,1 milimola po litru krvi, da je to ok, da je on u granicama normale. To je zapravo vrednost za koju pouzdano znamo da je mnogo povišena - objašnjava doktorka.

Savremene preporuke i savremena saznanja kažu niko ne bi trebalo da ima LDL holesterol veći od 3 mmol/L, naglašava dr Lalić.

dijabetes shutterstock_1920695396.jpg
Faktori rizika uz povišen holeserol su i dijabetes, gojaznost, pušenje, hipertenzija Foto: Shutterstock

- Ukoliko osoba ima i druge faktore rizika, recimo dijabetes, gojaznost, pušenje, hipertenziju, spada u grupu pacijenata sa vrlo visokim rizikom. Šta to znači? Da su šanse da u narednih 10 godina dobije infarkt dramatično velike, mnogo veće nego na lotou da dobije dobitak - navodi endokrinolog i nastavlja:

- Vrednosti za pacijente koji su već doživeli infarkt i šlog, koji imaju kardiovaskularnu bolest ili su u tom vrlo visokom riziku, vrednosti LDL holesterola bi trebalo da budu izuzetno niske, čak manje od 1,4. Za one koji imaju ponavljane infarkte, za najteže slučajeve čak i manje od 1.

Organizam sam stvara holesterol za svoje potrebe, te koliko god da nam je nizak uvek ga je dovoljno za osnovne životne funkcije za koje je i namenjen.

holesterol shutterstock_1867476829.jpg
Stav lekara je što niže, to bolje Foto: Shutterstock

- Stav naučne zajednice i zdravstvenih profesionalaca je - što niže, to bolje. I to je zaista tako i milioni pacijenata koji su na terapiji i uključeni u razne studije i posmatranja protekle četiri decenije su to jasno pokazali - sugeriše.

Dijeta nije dovoljna

Na pitanje da li se nivo holesterola može korigovati dijetom, doktorka odgovara da se upravo kod ovih pacijenata koje je pominjala, onih sa vrlo visokim rizikom - ne možemo osloniti samo na dijetu.

- Vrlo je teško samo dijetom u izazovima obilja hrane oko nas očekivati da će se smanjiti holesterol na te poželjne vrednosti - poručuje prof. dr Katarina Lalić.

Izvor: Instagram mojadrugasansa/Zdravlje.kurir.rs

Šta osim hrane utiče na povećanje nivoa holesterola? Prof. dr Katarina Lalić objašnjava šta je najvažnije za tumačenje nalaza