Slušaj vest

Kardiovaskularne bolesti mogu da budu prikrivene, ukoliko su urođene, ali i akutne, te u vreme napornog treninga, utakmice ili fizičke aktivnosti nije neobično da dođe do razvoja opasnih poremećaja ritma, infarkta ili sličnih komplikacija sa smrtnim ishodom.

Nedavna tragična smrt na terenu nekadašnjeg fudbalera i kapitena Crvene Zvezde Dejana Milovanovića još jedna je u nizu koja se uklapa u šablon “Bio je mlad i zdrav, bavio se sportom, samo mu odjednom stalo srce…“ i koja aktuelizuje važnost redovnih sportsko-medicinskih pregleda.

Dr Zorica Radovanović, specijalista sportske medicine iz Zavoda za sport i medicinu sporta Republike Srbije, za naš portal otkriva šta uključuju ovi preventivni pregledi, kome su namenjeni i koji simptomi su signal da hitno prekinete s aktivnošću i javite se lekaru.  

- Sportsko-medicinski pregled je specijalizovan zdravstveni pregled namenjen svim osobama koje planiraju da se bave sportom, od rekreativaca do profesionalnih sportista. Cilj je procena opšteg zdravstvenog stanja, funkcionalnih sposobnosti i otkrivanje faktora koji mogu da povećaju rizik od akutnih kardiovaskularnih događaja - navodi dr Radovanović.

Kako izgleda pregled?

Tipične komponente pregleda uključuju:

  • Detaljnu anamnezu (lična i porodična istorija bolesti, simptomi poput bolova u grudima, nesvestica, jakog umora)
    Klinički pregled (merenje krvnog pritiska, slušanje zvukova srca i pluća)
    Antropometrijska merenja (telesna visina, telesna masa, određivanje kompozicije tela - procenat masti, misica, BMI, procena rasta i razvoja dece)
    Osnovne laboratorijske analize
    Elektrokardiogram (EKG) i test opterećenja (ergometrija)
mladi muškarac na testu opterećenja u kardiološkoj ordinaciji
Test opterećenja je standardni deo sportsko-medicinskog pregleda Foto: Shutterstock

- Dodatne pretrage, po potrebi ili kod ričnih grupa, podrazumevaju ehokardiografiju, dvadesetčetvočasovni holter monitoring, testove za procenu funkcionalne sposobnosti i dodatne specijalističke konsultacije - sugeriše naša sagovornica.

Osnovni sistematski pregled je obavezan za sve sportiste i decu koja se bave sportom i rade se na šest meseci.

- Deca starija od 12 godina i svi koji se aktivno bave sportom rade prošireni sistematski pregled sa testom opterećenja. Preporuka lekara je da i rekreativci urade test opterećenja jednom godišnje, a posebno pre početka bavljenja sportskim aktivnostima - savetuje dr Radovanović.

Koje promene se najčešće otkrivaju

Najčešće promene koje se otkrivaju pregledima su deformiteti kičme i stopala, te se odmah upozoravaju sportisti (odnosno roditelji ukoliko su deca u pitanju) i daju predlozi tretmana za korekciju, idealno je dok traje faza rasta i razvoja organizma.

Kada je reč o poremećajima kardiovaskularne funkcije najčešći su:

  • Šum na srcu koji je u najvećem broju slučajeva fiziološki, te je potrebno samo praćenje sportiste
    Povišen krvni pritisak - često se otkriva, a zahteva ponovna merenja, kontrolu faktora rizika i eventualnu terapiju
    Patološki ili nespecifični nalazi na EKG-u (npr. repolarizaciona odstupanja, aritmije) - zahtevaju dopunske pretrage (ehokardiografija, holter, test opterećenja)
    Lupanje srca i poremećaj srčanog ritma (paroksizmalne palpitacije/supraventrikularne aritmije)
    Strukturne promene srca (hipertrofija, valvularne promene, retko kardiomiopatije)
    Ishemijski signaliili sumnja na koronarnu bolest kod starijih s rizičnim faktorima - zahtevaju ergometriju i dodatna kardiološka ispitivanja
doktor pokazuje na rezultate EKG-a pored anatomskog modela srca
Na pregledima koji se tiču srca se najčeće otkrivaju šumovi, hipertenzija, aritmije... Foto: Shutterstock

- Ostale sistemske, metaboličke, respiratorne i mišićno-koštane promene koje se prepoznaju su povišen šećer ili dijabetes (ili poremećaj tolerancije glukoze), kada je potreban dalji nadzor i lečenje, kao i prekomerna telesna težina, odnosno gojaznost, ali i nepravilna telesna kompozicija. Ona je česta i utiče na plan treninga i rizik od povreda. Potom se otkrivaju astma i druge hronične respiratorne tegobe koje ograničavaju plućni kapacitet, tendinopatije (promene na tetivama), ograničena pokretljivost ili prethodne povrede koje povećavaju rizik od novog povređivanja, kao i anemija ili blagi poremećaji u krvnoj slici, što utiče na izdržljivost i zahteva hematološku procenu - objašnjava doktorka.

Crvene lampice za uzbunu

Najvažniji „crveni signali“ koji zahtevaju hitnu reakciju su:

* sinkopa ili nesvestica pri naporu
* bol u grudima pri naporu ili iznenadno otežano disanje
* snažna, ponovljena lupanja srca praćena vrtoglavicom
* nagli pad tolerancije na napor ili nagla slabost


- U tim slučajevima potreban je hitan kardiološki pregled i prestanak intenzivnog vežbanja dok se ne razjasni uzrok - savetuje dr Radovanović.

Zašto su ovi pregledi važni?

Većina rizičnih stanja može da se otkrije preventivnim pregledima ili nakon pojave simptoma, koji upozoravaju na bolest. Osim toga, na osnovu njih lekar procenjuje kardiovaskularni rizik i daje savete o bezbednom intenzitetu treninga, potrebnim prilagođavanjima i eventualnoj terapiji.

- Neka oboljenja srca, kao što su hipertrofijska kardiomiopatija, aritmije, urođene anomalije koronarnih arterija, često su asimptomatska dok ne dođe do ozbiljnog događaja, te pregled može da otkrije i omogući dalju dijagnostiku i praćenje. Iako su iznenadna srčana smrt i ozbiljne komplikacije relativno retka pojava u zdravoj populaciji, identifikovanje osoba sa povišenim rizikom i preduzimanje mera (medikamentozna terapija, prilagođeni program vežbanja, hirurške intervencije kada su potrebne) značajno smanjuje mogućnost takvih događaja - naglašava naša sagovornica.

trcanje-shutterstock-372703618.jpg
Iako su iznenadne srčane smrti kod zdravih osoba retke, važno je prepoznati faktore rizika Foto: Shutterstock

Sportsko-medicinski pregledi su i prilika da se kroz edukaciju podstakne kontrola faktora rizika - prestanak pušenja, regulacija težine, kontrola pritiska i šećera u krvi, kao i pravilna ishrana, dodaje doktorka.

- Važno je istaći da se sportsko-medicinski pregledi ne smeju zanemariti, imajući u vidu to da su mnogi nalazi lako rešivi samo promenom životnog stila, redovnom terapijom i prilagođavanjem treninga. U svom dugogodišnjem radu sa vrhunskim sportistima mogu slobodno reći da smo u nebrojanom broju slučajeva samo preventivnim pregledima uspeli da predupredimo teže posledice po zdravlje sportiste, ali i doprineli poboljšanju sportskih performansi. Neki od naših istaknutih sportista sa kojima sam imala priliku da radim su Ivana Španović, Milica Mandić, Tijana Bošković, Milan Borjan, Miloš Teodosić, Strahinja Rašović... - otkriva naša sagovornica.

Dodaje da su oni potvrda važnosti preventivnih pregleda i prilagođene fizičke aktivnosti, a sve u cilju postizanja vrhunskih rezultata.

- Pametan pristup sportu znači vežbati sa znanjem o sopstvenom telu, prepoznati rizike na vreme i prilagoditi aktivnost svojoj zdravstvenoj situaciji. Ako planirate da povećate nivo fizičke aktivnosti, napravite prvi korak, zakažite sportsko-medicinski pregled i vežbajte bezbedno - poručuje.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Kada je bajpas neophodan? Kardiohirurg otkriva kako da izbegnete jednu od najčešćih operacija na srcu