Slušaj vest

- U apoteci svakodnevno dobijamo naizgled jednostavna pitanja: „Da li da uzmem ovaj lek pre ili posle jela?“, „Mogu li da popijem neki vitamin uz ovo?“ Ono što pacijentima često promakne jeste da pravi odgovor na ta pitanja može napraviti razliku između uspešne terapije i ozbiljnih neželjenih posledica. A upravo su farmaceuti danas ti koji često prvi primećuju kada nešto u svakodnevnoj terapiji pacijenta ne ide kako treba - kaže mag. spec. farm. Kristina Kovačević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Farmaceuti su tu za vas kao savetnici za ishranu, suplemente i bezbednu upotrebu lekova – jer je sve to zapravo povezano.

- Pitanje nije samo „kada da popijem ovaj lek“, već i: „Šta sam jeo tog dana?“, „Da li da uzimam još nešto?“ i „Mogu li dodatno da pomognem svom organizmu, a da ne napravim štetu?“

Kada lek i tanjir sarađuju

U savremenoj farmakoterapiji, hrana nije samo nešto što uzimate „usput“ – ona je deo terapije.

- U nekim slučajevima pomaže, u drugima ozbiljno smeta. Uzmimo, na primer, levotiroksin, lek koji se često koristi za lečenje poremećaja štitne žlezde. Ako se uzme uz obrok, njegova apsorpcija može pasti i do 40-80%. Zbog toga savet koji pacijent dobije – da lek popije na prazan stomak, najmanje pola sata pre jela, uz čašu vode – može odlučivati o tome da li će terapija biti efikasna ili ne. S druge strane, neki lekovi, poput onih za bolove ili antibiotika poput amoksicilina, treba da se uzimaju uz obrok, jer tako štitimo želudac od iritacije i smanjujemo rizik od stomačnih problema.

Voćni sokovi i lekovi – opasne interakcije

Iako skoro sva uputstva za lekove naglašavaju da se tableta uzima sa vodom, pacijenti često pitaju da li mogu da je popiju sa sokom.

- Uglavnom – ne. Izuzetak su neki preparati gvožđa koji se bolje apsorbuju uz vitamin C, ali većina lekova se pije isključivo sa vodom. Sok od grejpa, na primer, može višestruko povećati nivo određenih lekova u krvi. Kod felodipina, koji se koristi za regulisanje pritiska, to može značiti duplo jači efekat i potencijalno opasne posledice. Zato se pacijentima koji koriste statine, imunomodulatore ili neke antidepresive savetuje da izbegavaju grejp tokom terapije. Grejpfrut je poznat po tome što utiče na enzime u crevima (CYP3A4), što može dovesti do opasnog povećanja koncentracije lekova u krvi. Ovaj efekat može trajati do 72 sata – čak i nakon samo jedne čaše soka - objašnjava Kristina Kovačević. 

I drugi voćni sokovi, poput narandže, jabuke i brusnice, mogu inhibirati organske anjonske transportne polipeptide (OATP) u crevima, što smanjuje apsorpciju nekih lekova.

- Ovaj efekat je obično kraći i traje nekoliko sati. Da biste izbegli potencijalne interakcije, preporučuje se da između uzimanja lekova i konzumiranja voćnih sokova napravite razmak od najmanje 4 sata. U većini slučajeva, lekove treba uzimati sa dovoljnom količinom vode, osim ako u uputstvu nije drugačije naveden. Posebnu pažnju treba obratiti i kod varfarina, jer je zabeležena interakcija sa brusnicom, koja može povećati rizik od krvarenja.

stockphotofreshgrapefruitjuiceonawhitebackground143797468.jpg
Pacijentima koji koriste statine, imunomodulatore ili neke antidepresive savetuje se da izbegavaju grejp tokom terapije Foto: Shutterstock

Više od recepta: saveti koji mogu da spasu zdravlje

Farmaceuti su danas u jedinstvenoj poziciji da prepoznaju loše navike i ponude male promene koje znače mnogo.

- Kod pacijenata koji imaju dijabetes, savet da se metformin uzima uz obrok može značiti manje stomačnih tegoba. Još važnije, objašnjenje kako pravilno izbalansiran obrok pomaže u sprečavanju hipoglikemije (nizak šećer u krvi) – često spašava pacijente od nepotrebnog straha i konfuzije.

Slično je i kod hipertenzije – ako pacijent koristi lekove koji štede kalijum mora znati da preterivanje sa bananama, spanaćem ili pasuljem može izazvati ozbiljnu hiperkalijemiju.

- Kod pacijenata koji koriste varfarin, lek za razređivanje krvi, ishrana mora biti ujednačena, posebno kada je reč o namirnicama koje sadrže vitamin K – poput spanaća, brokolija ili kelja. Previše ili premalo ovih namirnica može poremetiti dejstvo leka i dovesti do opasnog krvarenja ili stvaranja ugrušaka. Zato je važno da unos vitamina K bude stalan, bez naglih promena, kako bi krvna slika ostala pod kontrolom.

Suplementi: kad „prirodno“ postane opasno

Sve više ljudi uzima dijetetske suplemente. Neki za imunitet, drugi za energiju, treći „da se nađe“.

- Ali činjenica je da oni nisu bezazleni, pogotovo kada se kombinuju sa lekovima. Vitamin K može neutralisati dejstvo varfarina. Ginko biloba sa aspirinom može povećati rizik od unutrašnjeg krvarenja. Kantarion može smanjiti efikasnost lekova za depresiju, epilepsiju, pa čak i kontraceptivnih pilula.

I još nešto: alkohol

Možda vas niko neće direktno pitati da li može čašica uz lek, ali farmaceuti znaju da moraju upozoriti. Metronidazol i alkohol? Loša kombinacija. Može doći do mučnine, vrtoglavice, lupanja srca. A ako pijete lekove za spavanje ili bolove – alkohol može pojačati njihovo sedativno dejstvo do opasnih nivoa.

Znanje koje leči

Hrana, lekovi i suplementi nisu odvojeni svetovi. Oni svakodnevno deluju zajedno – na dobrobit ili na štetu. I tu farmaceut ima ključnu ulogu: da objasni, posavetuje i upozori.

- Zato sledeći put kad uzimate terapiju, ne ustručavajte se da postavite pitanje. Jer možda nije svejedno da li lek pijete uz doručak ili pre večere. I nije nebitno da li uz njega pijete sok ili vodu.

Kako grejp utiče na dejstvo pojedinih lekova? 7 medikamenata koji se nikada ne kombinuju s ovim voćem