Slušaj vest

U evropskoj kardiohirurgiji ime asistenta doktora Bogdana Okiljevića poslednjih meseci izgovara se s posebnim poštovanjem. Ovaj mladi (35) kardiohirurg Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” ostvario je najbolji rezultat u Evropi na ispitu Evropskog borda kardiotorakalnih hirurga (EBCTS), a kako navodi, to nije samo lično priznanje, već i značajan korak napred za domaću kardiohirurgiju i sve pacijente u Srbiji. U razgovoru za naš portal govori o tom zahtevnom putu, o svakodnevici kardiohirurga koji živi i radi na relaciji između Novog Sada i Beograda, razvoju minimalno invazivnih i robotskih procedura, ali i o onome što pacijenti ponekad zanemaruju.

Proces polaganja ispita Evropskog borda kardiotorakalnih hirurga predstavlja jedno od najzahtevnijih stručnih testiranja u ovoj oblasti, a ass. dr Okiljević ističe da je sam put do završnog rezultata bio jednako izazovan koliko i motivišući.

Od najboljeg studenta do Evropskog borda

Ass. dr Bogdan Okiljević, rođen 1990. godine u Novom Sadu, prešao je put od najboljeg studenta generacije na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu (prosek 9,76) do samog vrha evropske medicine. Nakon specijalizacije završene 2022. godine u Sremskoj Kamenici, profesionalni razvoj nastavio je na Institutu "Dedinje", fokusirajući se na minimalno invazivne i endoskopske metode operisanja. Do sada je samostalno izveo više od 800 procedura. Uporedo gradeći akademsku karijeru autor je i koautor više od 15 naučnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima. Tokom 2024. godine odbranio je doktorsku disertaciju i stekao zvanje doktora medicinskih nauka na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Od septembra 2024. član je Evropskog borda kardiotorakalnih hirurga.

- Ispit se sastoji iz dva dela, testa koji sam polagao septembra 2024. godine u Berlinu i usmenog dela, koji sam polagao novembra ove godine u Londonu. Test se sastoji iz velikog broja slučajeva, za čije je rešavanje neophodno i znanje ali i iskustvo iz svakodnevne prakse, što ceo ispit podiže na visok nivo. Za mene je to bilo izuzetno zanimljiv i izazovan put, koji sam veoma uspešno savladao. Naknadno sam dobio informaciju da je ispit položilo samo oko 30% od svih kardiohirurga koji su izašli na ispit u tom roku, a ja sam imao najbolji rezultat. Teško je izdvojiti jednu stvar koja je ključna za postizanje ovakvog rezultata, ali upornost, trud i ljubav prema struci su nešto bez čega se ne može, kao i postojanje motivišućih mentora kroz proces celokupne medicinske edukacije – ističe ass. dr Okiljević.

dr Bogdan Okiljević prof. dr Milovan Bojić
Na dodeli Velike povelje Instituta "Dedinje" sa prof. dr Milovanom Bojićem Foto: Institut Dedinje

Ovim se priznanja ne završavaju. Nedavno je postao dobitnik i nagrade „Kapetan Miša Anastasijević“, koja se u okviru projekta "Put ka vrhu" dodeljuje najboljim pojedincima i kolektivima Beograda i Srbije.

- Ovom nagradom mi je upriličena velika čast, i veoma sam srećan jer je organizacioni odbor prepoznao mene kao pojedinca koji je doprineo napretku u oblasti lečenja kardiohirurških pacijenata. To je velika stvar za mene, pogotovo jer sam nagradu dobio sa svojih 35 godina. Osim časti, ova nagrada je i veoma velika obaveza za mene, da i dalje nastavim sa radom na polju unapređenja kardiohirurškog lečenja – navodi naš sagovornik.

Kako naći ravnotežu?

Kardiohirurgija nije samo posao, ona je životni poziv, naglašava doktor. Nepostojanje radnog vremena, spremnost na dugotrajne procedure i smene, neophodnost stalnog prisustva radi dobrobiti pacijenata, potreba za konstantnim usavršavanjem i usvajanjem novih procedura, psihički i fizički veoma naporna i dugotrajna edukacija su karakteristike kardiohirurgije i sa tim svaki pojedinac mora da se pomiri već na početku ovog puta.

dr Bogdan Okiljević
"Bližnji nose veliki teret ovog poziva, neizmerno sam im zahvalan na tome" Foto: Institut Dedinje

- Ravnotežu izmeđa posla i privatnog života je teško uspostaviti, tako da i naši bližnji nose veliki teret ovog poziva. Lično, svakodnevno ustajem oko 5.30, jer živim u Novom Sadu i putujem na IKVB “Dedinje”, kako bih oko 7 časova bio na Institutu, obišao pacijente te oko 8.30 ulazim u operacionu salu. Svakodnevno radim jednu ili dve kardiohirurške operacije, a pored toga je neophodno uklopiti i nauku, edukaciju studenata i specijalizanata. Tempo je veoma zahtevan, te je neophodno razumevanje okoline. Imam podršku od strane supruge i moje dve ćerke, koje najviše ispaštaju zbog mog poziva, i neizmerno sam im zahvalan na tome – otkriva doktor.

Inovacije i značaj pravovremenog lečenja

Institut „Dedinje“ je prepoznatljiv po savremenim, minimalno invazivnim procedurama koje predstavljaju trend kojim ide kardiohirurgija, iako se u svetu danas preko 95% procedura radi klasičnim pristupom, kroz medijalnu sternotomiju, koja jeste zlatni standard lečenja kardiohirurških pacijenata.

- Mi na IKVB “Dedinje” smo posvećeni implementaciji i razvoju brojnih minimalno invazivnih procedura, a u korist što bržeg oporavka pacijenata. Na Institutu se rade praktično sve minimalno invazivne procedure koje su prihvaćene u svetu, od minimalno invazivne hirurgije zalistaka kroz različite pristupe do hirurške revaskularizacije minimalno invazivnim putem. Nisu svi pacijenti kandidati za minimalno invazivne procedure, a mi svakog pacijenta evaluiramo individualno i ponudimo mu lečenje koje je za njega najadekvatnije. Robotska hirurgija je poslednje što smo usvojili u naš armamentarijum hirurških procedura, a sa unapređenjem ove tehnike ćemo moći da ponudimo minimalno invazivnu proceduru za veći broj bolesnika. Srećan sam jer je naše rukovodstvo, na čelu sa akademikom prof. dr Milovanom Bojićem, kao i Ministarstvo zdravlja pozitivno odgovorilo na našu inicijativu za nabavku robotske platforme, jer je to put kojim kardiohirurgija ide – sugeriše ass. dr Okiljević.

doc. dr Bogdan Okiljević
Asistent dr Bogdan Okiljević u operadionoj sali Foto: Screenshot

U svom svakodnevnom radu se najčešće susreće sa bolešću koronarnih arterija, stečenim oboljenjima srčanih zalistaka, kao i sa oboljenjima ushodne aorte.

- Kardiohirurške procedure, iako su po prirodi veoma invazivne, obezbeđuju veoma dobro dugoročno preživljavanje. Suština što boljeg dugoročnog ishoda nije samo u proceduri, već da pacijenti budu dijagnostikovani rano u evoluciji bolesti i da se adekvatno leče.

Šta pacijenti najčešće zanemaruju?

Mladim lekarima i studentima koji sanjaju sličan uspeh savetuje da se bave granom medicine koju vole, koja je u njima i kroz koju žive, i da je uz trud i rad onda uspeh zagarantovan. Na pitanje šta pacijenti najčešće zanemaruju odgovara da svaka srčana bolest nastaje sadejstvom urođenih i stečenih faktora, te da mnogo toga zavisi i od lične odgovornosti.

- Na urođene ne možemo da utičemo, ali na stečene možemo. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, održavanje normalne telsne težine, redovne kontrole kod lekara i lečenje pridruženih bolesti su neophodni za očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova, kao i drugih sistema organa – poručuje ass. dr Okiljević.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Smrtnost od bolesti srca u Rusiji opada: Akademik prof. dr Goluhova otkriva šta je donelo ovaj preokret i šta će značiti saradnja sa srpskim lekarima