Kako društvene mreže utiču na mozak i emocije: Neurolog otkriva šta nas štiti od „loših vibracija“
Deljenje sadržaja na društvenim mrežama pomaže mnogim ljudima da ostanu u kontaktu sa prijateljima ili da se povežu sa novim, što je češće tipično za mlade nego za druge starosne grupe. Prijateljstva pomažu mladima da se osećaju sigurno i podržano, istovremeno oblikujući njihov identitet. Stoga je potpuno prirodno zapitati se kako korišćenje društvenih mreža utiče razviće mlađe populacije, ali i na ljude drugih starosnih grupa, zato smo razgovarali sa našom sagovornicom, dr Goricom Đokić, neurologom.
- Brojna istraživanja pokazuju kako društvene mreže, naročito funkcija lajkova, utiču na mozak. Trenutno zadovoljstvo koje osećate zbog lajkova pokreće oslobađanje dopamina, stvarajući ciklus nagrađivanja koji može dovesti do zavisnosti - rekla je dr Đokić.
Uticaj prekomerne upotrebe društvenih mreža na psihu
Društvene mreže ne utiču na sve tinejdžere isto. Korišćenje društvenih mreža povezano je sa zdravim i nezdravim efektima na mentalno zdravlje. Ovi efekti variraju od osobe do osobe.
- Stalna stimulacija ne samo da menja strukturu i funkciju našeg mozga, već predstavlja i značajne izazove za naše mentalno zdravlje, doprinoseći povećanoj anksioznosti i sveprisutnom strahu od propuštanja ("da ne budemo u toku"), pa čak i depresiji.
Stručnjaci ističu da je ključno razumeti neurološke mehanizme koji stoje iza angažovanja na društvenim mrežama. Ove platforme su dizajnirane da koriste naš prirodni sistem nagrađivanja u mozgu, što znači da možemo biti podložni prekomernom korišćenju bez svesti o tome.
Druge studije pokazuju da prekomerna i problematična upotreba društvenih mreža značajno povećava rizik od depresije i anksioznosti, naročito zbog stalnog društvenog poređenja i poremećaja sna.
Kako osvestiti ovu lošu naviku?
- Razumevanjem kako društvene mreže koriste sistem nagrađivanja u mozgu, možete preduzeti korake ka smanjenju njihovih negativnih efekta – postavljanjem granica, ograničavanjem vremena ispred ekrana i uključivanjem u aktivnosti iz stvarnog života koje jačaju prave veze i donose zadovoljstvo - istakla je dr Đokić.
Ljudi često nisu ni svesni koliko njihovo raspoloženje zavisi od onoga što algoritmi prikazuju. Zato je važno praviti kratke pauze, biti svesni sopstvenih emocija i prepoznati trenutke kada tokom skrolovanja osećate frustraciju, tugu ili zavist, kao i svesno birati sadržaj koji vas inspiriše ili opušta.
Povremeno je korisno izaći iz virtuelnog sveta, družiti se uživo i baviti aktivnostima koje vas zaista čine povezanim i zadovoljnim. - Tek kada postanemo svesni kako algoritmi utiču na našu psihu, možemo preuzeti kontrolu nad svojim digitalnim detoksom.
- Iako ove platforme nude mogućnosti za povezivanje (koje značajno nedostaje u savremenom svetu) i izražavanje mišljenja (pogotovo onih koje ljudi nemaju hrabrosti da kažu javno), one ne bi trebalo da definišu vašu vrednost kao osobe ili da diktiraju vaše emocionalno stanje. Dajući prioritet našem mentalnom i emocionalnom blagostanju i negujući odnos sa granicama prema društvenim mrežama, možete iskoristiti prednosti društvenih mreža bez podleganja njihovim potencijalno štetnim efektima - zaključila je naša sagovornica.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Kada vam je potreban CT skener? Neurolog otkriva šta sve može da pokaže i zašto je broj jedan u hitnim slučajevima