Vesna Despić (70), medicinska sestra, od 2001. godine bori se sa multipli mijelomom. Sve se desilo iznenada, bez simptoma i nagoveštaja. Od tada kreće borba iz godine u godinu, nekoliko transplantacija koštane srži, zračenja, terapije.

Bol u kičmi koji se odjednom pojavio odveo ju je lekaru i nakon snimanja i biopsije utvrđeno je da ima promene na desetom leđnom pršljenu i da je čudo što je na nogama jer takve promene mogu da prekinu kičmenu moždinu.

- Normalno sam funkcionisala bez ikakvih problema i simptoma, bez ikakvog nagoveštaja da u sebi nosim zloću. Sve se desilo iznenada: podigla sam dvogodišnju devojčicu i čula da je nešto u leđima "kvrcnulo" i zabolelo me je jako. Malo sam se primirila, prenoćila i sutradan krenula kod lekara.

"Dobro je ako ste još na nogama"

Rendgenom je utvrđeno da Vesna ima patološki prelom destog leđnog pršljena.

- Sumnjalo se da je metastaza sa nekog drugog mesta. Otišla sam kod ortopeda i saznajem da sam dobro prošla ako sam još na nogama. Takvi prelomi mogu da prekinu kičmenu moždinu i da se izgubi neuroloska kontrola nad delom tela ispod pršljena. Potrebno je da se kičma obezbedi ugradnjom stabilizatora (metalnih šipki).

Biopsijom je utvrđeno da je prisutan plazmocitom.

- Upućena sam na hematologiju radi utvrđivanja postojanja procesa na još nekoj kosti. Srećom, sve je bilo čisto. Upućena sam na zračnu terapiju da bi se proces zaustavio. Sve je trajalo od juna jedne do marta sledeće godine. Prva etapa lečenja bila je završena.

vesna-despic-01.jpg
Privatna Arhiva 
foto: Privatna Arhiva

Bilo je bolno, neizvesno, ograničavajuće

Vesna se nakon toga oporavila i vratila poslu. Išla je na redovne šestomesečne kontrole.

- Kada se sada osvrnem na taj deo života, mogu reći da je bilo prvo bolno, pa teško, pa neizvesno i ograničavajuće. Jedino auto nisam smela da vozim neko vreme. Najteže mi je bilo videti porodicu kako se teško nosi sa okolnostima. Skrivala sam suze od njih, a i oni od mene. U tom periodu jedina želja bila je da se trudim da se uz medicinu i volju borim ne bih li dočekala da deca završe fakultete i da postanu samostalni. Da dočekam diplome i uživam u njihovoj sreći.

Vesna kaže da je živela sam za danas, juče je ostavljala iza sebe i trudila se da ne misli na sutra. Seća se kako je prolazila kroz taj period pre više od dve decenije.

- Danas treba živeti i preživeti. Sve potrebno uraditi. Spremiti, skuvati, rasporediti vitamine, čajeve, eliksire, sokove, medne mešavine. Sitnice koje dan ispunjavaju i čine život. Leći i zaspati sa molitvom na usnama i zahvalnošću u srcu i nadom da će sutra biti bolje i lakše. Verovala sam svom snagom želje i ljubavi u to. Trudila sam se da bude tako. Koliko sam to mogla u sebi da pokrenem. I tako, dan za danom. Vreme je prolazilo i dalo mi šansu da mogu dalje.

Vesna je po profesiji viša medicinska sestra, a radila je kao patronažna. Posvetila se pomaganju ljudima i trudila se da svoje znanje prenese na one kojima je to bilo potrebno.

- Posvetila sam se tome i prija mi. Humanizam me podiže, hrani i jača.

multipli-mijelom-shutterstock-1499250995.jpg
Shutterstock 
foto: Shutterstock

Bolest je tinjala u meni i pojavila se opet na rebru

Naša sagovornica se i pre bolesti trudila da se hrani zdravo, ali je nakon dijagnostikovanja multipli mijeloma promenila način ishrane. Ali bolest na žalsot nije posustala, i drugi put se locirala na kraju sedmog rebra.

- Promenila sam način ishrane u pravcu uvođenja zdravog hleba koji sam sama mesila. I pre bolesti sam sve spremala i trudila se da se zdravo hranimo. Izbacila sam jako začinjenu pikantnu hranu, a uvela više povrća, salata i voća. Ali bolest nije stala. Tinjala je u meni i rovarila.

Ovaj put locirala se na kraju sedmog rebra i ponovo je bilo potrebno proći celu proceduru.

- Operacija, potvrda dijagnoze, primanje hemoterapije po određenom protokolu, a zatim kontrola i opet protokol za transplantaciju koštane srži (sama sebi donor matičnih ćelija). To je proces koji traje dva, tri ili četiri meseca, zavisi od stanja organizma i njegove reakcije. Tada sam bila baš uplašena. Ne ishodom, već kako sve to izgleda. Da bar znam nekog ko je to prošao, bilo bi mi, čini mi se, lakše. Baš tih dana, moje pripreme, prof. dr Jelena Bila je branila doktorat vezan za multiple mijelom. I rešila sam da joj svoju bolest predam u ruke, da ona brine o njoj, i sa punim poverenjem ušla opuštenija. A ja ću se baviti nečim lepšim. Mojim bebama. Verovala sam doktorki i njenom znanju i želji da se bori za mene, sa nadom da će se bolest pobediti.

viber-image-20240820-143807646.jpg
Privatna Arhiva 
foto: Privatna Arhiva

Punila sam baterije osmesima beba

Nije bilo lako, priznaje Vesna, ali je prošlo. Tri i po godine je trajao taj period, a onda se bolest opet pojavila. Urađena je druga transplantaija koštane srži, boelst se opet primirila i u narednih šet godina Vesna je redovno išla na kontrole, sve dok nije otišla na ortopan koji joj je bio potreban za stomatološki pregleg gde se videlo da nešto nije u redu da kostima vilice.

- Sledi druga transplantacija. Sada to lakše prolazim. Znam šta me čeka. I to prođe. Redovno idem na kontrole i to traje šest godina. Opuštena krećem da popravim zube i radim ortopan zuba. Nalaz je šok. Donja vilica sa leve strane je nestala, ostale su konture. Ponovo je bila potrebna terapija. Sreća je što se nije slomila. Konzilijum konsultacije. Terapija je zračenje. Prisutne su bile male smetnje lokalnog tipa. Sve se završilo se pred koronu. Idemo dalje. Slede šestomesečne kontrole. I dalje radim. Punim svoje baterije osmesima beba.

Tada su Vesnina deca već odavno diplomirala i zaposlila se i ona sebi postavlja novi cilj - dočekati da formiraju svoje porodice i da dočekam njihovu decu.

- Još čekam. Ali bolest ne čeka. Ovaj put vratna kičma i leđa. Nosim pojas i Sancovu kragnu po preporuci doktora ortopedije. Sada lečenje ne može da se sprovede lokalnim zračenjem jer sam puno toga već primila. Mogu samo hemoterapije, a potom terapija održavanja i možda kasnije neki inovativni lek ako država to odobri.

vesna-despic-sa-suprugom.jpg
Privatna Arhiva 
foto: Privatna Arhiva

Dajem podršku ljudima koji tek počinju lečenje

Kao posledica svih terapija Vesni su stradali štitna žlezda i pankreas. Pije lekove i redovno obavlja kontrole. Hrabri sebe da može sve i da to nije ništa, da baš tako treba. Čeka unuke i piše pesme.

- Pišem po neku pesmu, korigujem svoj perfekcionizam i emocije i živim dalje. Uključila sam se u grupu multipli mijelom gde povremeno dajem podršku ljudima koji su na početku lečenja od ove bolesti. Znam koliko im treba da čuju da je neko već prošao putem koji njih tek čeka. Pokušavam da ukradem po neko lepo putovanje. Upijam jutarnju lepotu uz kaficu, osluškujem cvrkutanje ptica i uživam u večernjem zalasku sunca. Uživam i da odigram koje kolo. Dakle, sreću nalazim u malim stvarima radeći ono što mi prija.

Usporite malo, živite za danas, bez očekivanja

Ova hrabra žena trenutno je u pauzi lečenja jer je bilo potrebno da uradi i operaciju katarakte.

- Čeka me kontrola, pa idemo dalje sa lečenjem. Koji bih savet dala? Osluškujte sebe, volite sebe i svoje najmilije i to im pokažite. Ceo svet grlite svakog jutra. Molite se Svevišnjem i budite ispunjeni zahvalnošću. Usporite malo. Nađite u sebi mir i živite za danas bez očekivanja bilo čega od drugih. Pronađite sreću u sebi i smejte se stalno. Za one koji su zdravi, jedini savet je - radite godišnji preventivni pregled. Osluškujte u svakom trenutku svoje telo i lako ćete prepoznati promene.

Olivera Marković

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.