Ebola može da ostane skrivena u mozgu godinama: Nova studija otkriva kako se virus ponovo aktivira u organizmu
Naučnici u novoj studiji upozoravaju da smrtonosni virus ebole može ostati neprimećen u nervnom sistemu osoba koje su se oporavile i ponovo se aktivirati mesecima ili čak godinama kasnije, potencijalno izazivajući nove epidemije.
Ebola je, podsećaju, jedan od najsmrtonosnijih virusa u istoriji, sa stopom smrtnosti koja može dostići i do 90 odsto.
Prethodna istraživanja pokazala su da se kod nekih preživelih akutne infekcije mogu javiti komplikacije, uključujući upale i povratak simptoma mesecima ili godinama nakon oporavka.
Naučnici već dugo sumnjaju da virus ima sposobnost da se „sakrije“ u delovima tela gde je imunološki nadzor prirodno oslabljen kako bi se zaštitila osetljiva tkiva.
Virus se može skrivati u mozgu
Nova studija, koja koristi laboratorijski uzgojene „mini-mozgove“, pokazala je da ebola može opstati u moždanom tkivu, van direktnog dosega imunog sistema.
Istraživači su otkrili da virus može da inficira i različite moždane ćelije, uključujući astrocite i mikrogliju.
Laboratorijski modeli su pokazali da imunološki molekuli nisu bili u stanju da u potpunosti eliminišu virus iz uzoraka, što sugeriše da postoje mehanizmi dugotrajne perzistencije.
Moguće mutacije i dugotrajno preživljavanje virusa
- Ovo zapažanje je u skladu sa činjenicom da neki preživeli razvijaju upalu oka, moždanih ovojnica ili mozga mesecima nakon infekcije ebolom - rekao je Cezar Munjoz-Fontela, jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature Microbiology.
Istraživači su takođe otkrili prisustvo defektnih virusnih genoma u kasnijim fazama infekcije u laboratorijskim modelima, što ukazuje na mogućnost da virus opstaje u izmenjenom, oslabljenom obliku.
- Mnoge od ovih mutacija mogu smanjiti ili sprečiti replikaciju virusa u klasičnim uslovima infekcije - naveo je Gustavo Palasios, koautor studije.
Potreba za daljim istraživanjima
Naučnici ističu da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo da li ove mutacije omogućavaju dugotrajno preživljavanje virusa kod ljudi i kako to utiče na rizik od ponovnih infekcija i širenja bolesti.
Poseban fokus biće na manje proučavane filoviruse, kao što su Reston, Tai Forest, Bombali i Bundibugjo virus.
Studija dolazi u trenutku kada se u Africi beleže novi slučajevi ebole, uključujući stotine zaraženih i skoro 200 smrtnih ishoda u Demokratskoj Republici Kongo, uz širenje slučajeva i u susednoj Ugandi.
Izvor: www.yahoo.com/zdravlje.kurir.rs