Brže do ciljane terapije raka pluća: Nova tehnologija iz jedne biopsije otkriva ključne mutacije
Naučnici su razvili novu metodu za precizno predviđanje genetskih promena koje izazivaju rak pluća, kako se navodi, bez potrebe za sporijim i skupljim laboratorijskim tehnikama. Nova tehnologija omogućila je sa visokom preciznošću identifikaciju specifičnih genetskih promena. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisuCancer Research i mogli bi, kako se predviđa, da ubrzaju dijagnostiku pacijenata obolelih od raka pluća i pomognu lekarima da brže odaberu najbolju terapiju. Nova tehnika čuva uzorak biopsije i pomaže u izboru ciljane terapije za rak pluća.
Rak pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti
Rak pluća i dalje je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u svetu. Kod pojedinih pacijenata prisutne su specifične promene u DNK, poput mutacija gena EGFR, koje mogu da pokažu da li će pacijent imati koristi od ciljane terapije. Otkrivanje ovih mutacija trenutno zahteva laboratorijske analize, kao što je sekvenciranje gena, koje su skupe, dugotrajne i troše dragoceno tkivo dobijeno malim biopsijama. Budući da je količina dostupnog tkiva često ograničena, postoji potreba za neinvazivnim metodama za identifikaciju EGFR mutacija.
EGFR mutacije su promene (mutacije) u genu EGFR (epidermal growth factor receptor – receptor za epidermalni faktor rasta). Ovaj gen proizvodi protein koji reguliše rast, deobu i opstanak ćelija. Kod nekih pacijenata obolelih od raka pluća dolazi do mutacija EGFR gena, zbog kojih je ovaj receptor stalno aktivan. Sve ima za posledicu nekontrolisani rast i umnožavanje ćelija, što podstiče razvoj tumora.
Tehnika fluorescentne mikroskopije
Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu i zdravstvene službe NHS Lothian razvili su novi pristup zasnovan na tehnici fluorescentne mikroskopije sa merenjem životnog veka fluorescencije (FLIM), koja omogućava predviđanje EGFR mutacija bez genetskog testiranja ili bojenja tkiva. Tehnologija registruje prirodne svetlosne signale iz uzoraka tkiva, koje zatim analizira veštačka inteligencija u potrazi za karakterističnim obrascima.
U okviru studije, metoda je sa veoma visokom tačnošću predvidela prisustvo EGFR mutacija. Takođe je uspešno razlikovala dva najčešća tipa ovih mutacija, koje imaju ključni značaj za izbor odgovarajuće terapije.
Stručnjaci smatraju da bi nova metoda mogla značajno da ubrza postavljanje dijagnoze, uz očuvanje dragocenog biopsijskog materijala. Naime, koristi se neobrađeno tkivo koje ostaje netaknuto i dostupno za dodatne analize.
– Ovaj pristup ima potencijal da postupke koji danas koštaju hiljade funti i zahtevaju višenedeljni laboratorijski rad svede na proces koji traje svega nekoliko minuta i košta svega nekoliko stotina funti – rekao je dr Ćijang Vang, jedan od rukovodilaca istraživanja sa Instituta za regeneraciju i obnovu.
– To predstavlja veliki iskorak u kliničkoj praksi, naročito u centrima i zdravstvenim sistemima u kojima je pristup složenim molekularnim testovima ograničen – podvlači doktor.
Pokazuje da li pacijent ima rak i koju vrstu raka
Ovi rezultati nadovezuju se na prethodno istraživanje istog tima, koje je pokazalo da se FLIM tehnika može koristiti za veoma precizno razlikovanje glavnih tipova nemikrocelularnog raka pluća od zdravog, odnosno nemalignog tkiva.
Istraživači sada rade na kliničkoj potvrdi ove metode, a naredna faza razvoja obuhvatiće njenu primenu i na druge vrste karcinoma, dodatne mutacije koje mogu biti cilj terapije, kao i integraciju u rutinsku kliničku praksu.
– Ovo je značajan korak ka budućnosti u kojoj će jedno, nedestruktivno fluorescentno skeniranje uzorka biopsije moći brzo da pokaže lekarima da li pacijent ima rak i o kojoj vrsti raka je reč. Verujemo da ćemo zahvaljujući ovom istraživanju moći da znamo da li će pacijent verovatno odgovoriti na ciljanu terapiju – izjavio je profesor Ahsan Akram, jedan od rukovodilaca istraživanja sa Instituta za regeneraciju i obnovu.
– Lekari se danas sve češće susreću sa pacijentima kod kojih je bolest otkrivena u ranijoj fazi, ali i sa sve većim brojem uzoraka biopsije, što stvara značajan pritisak na dijagnostičke službe. Tehnologije kao što je ova mogu brzo da pruže više informacija iz manjih uzoraka tkiva i biće od ključnog značaja za razvoj efikasnijih dijagnostičkih procedura – rekao je dr Dejvid Dorvord, konsultant za torakalnu patologiju pri NHS Lothianu.
Izvor: healthcare-in-europe.com/ zdravlje. kurir.rs