Slušaj vest

Jednostavan test krvi koji analizira cirkulišuću tumorsku DNK (ctDNK) mogao bi da pomogne lekarima da preciznije odaberu pacijente sa uznapredovalim rakom prostate kojima će radioterapija radijumom-223 doneti najveću korist, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Nuclear Medicine.

Radijum-223 dihlorid je radiofarmak koji se primenjuje kod pacijenata sa metastatskim kastraciono rezistentnim rakom prostate, kada se bolest proširila na kosti. Iako ova terapija može da produži život i poboljša njegov kvalitet, ne reaguju svi pacijenti jednako, a do sada nije postojao pouzdan način da se unapred proceni ko će od nje imati najveću korist.

Istraživači sa Univerziteta Kjušu u Japanu ispitali su da li bi odgovor mogla da pruži analiza cirkulišuće tumorske DNK (ctDNK), odnosno fragmenata genetskog materijala tumora koji se mogu otkriti u krvi. Za razliku od klasične biopsije, ovaj test je neinvazivan, može da se ponavlja više puta i pruža uvid u genetske promene tumora tokom lečenja.

Šta je donelo istraživanje?

Studija je obuhvatila 93 pacijenta sa metastatskim kastraciono rezistentnim rakom prostate. Ispitanicima je pre i posle terapije radijumom-223 analizirana ctDNK pomoću panela koji obuhvata 88 gena, a rezultati su upoređeni sa odgovorom na lečenje, vremenom do napredovanja bolesti i ukupnim preživljavanjem.

Doktor analizira strukturu DNK u vezi sa rakom
Pacijenti koji su pre početka terapije imali veću količinu tumorske DNK u krvi, imali lošiji ishod lečenja Foto: Shutterstock

Pokazalo se da su pacijenti koji su pre početka terapije imali veću količinu tumorske DNK u krvi ili određene genetske promene, uključujući mutacije gena TP53 i PTEN, imali lošiji ishod lečenja. Istraživači su takođe utvrdili da promene u ctDNK tokom terapije verno prate odgovor organizma na lečenje i tok bolesti.

- Iako je radijum-223 važna terapijska opcija za rak prostate koji se proširio na kosti, ne odgovaraju svi pacijenti jednako dobro na lečenje. Naši rezultati pokazuju da bi genetski test iz krvi mogao da pomogne lekarima da preciznije procene ko će imati najveću korist od ove terapije, ali i da pažljivije prate tok bolesti i na vreme uoče razvoj otpornosti na lečenje - rekao je vođa istraživanja dr Masaki Šiota sa Univerziteta Kjušu.

Ako se rezultati potvrde u daljim istraživanjima, ovakav pristup mogao bi da doprinese još preciznijem i individualizovanom lečenju osoba sa uznapredovalim rakom prostate.

Izvor: News-medical.net/Zdravlje.kurir.rs

Rak prostate se u njegovoj porodici pominjao šapatom: Kako je reditelj Marko Đurić postao glas uroloških pacijenata