Slušaj vest

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", od početka sezone nadzora, 1. juna, do 20. septembra 2026. godine u Srbiji je registrovano ukupno 46 slučajeva groznice Zapadnog Nila, od kojih su 43 bila sa neuroinvazivnim oblikom bolesti, odnosno u teškom stanju.

Oboleli su registrovani u deset okruga: Beogradu 16, Južnobačkom devet, Šumadijskom šest, Srednjobanatskom pet, Južnobanatskom četiri, Severnobanatskom dva, dok je po jedan slučaj zabeležen u Zapadnobačkom, Rasinskom, Braničevskom i Pomoravskom okrugu. Među obolelima je 28 muškaraca i 18 žena, a prosečna starost je 66,6 godina.

U Evropi više od 1.400 slučajeva 

Zaključno sa 17. septembrom, lokalno stečene infekcije virusom Zapadnog Nila registrovane su u 14 evropskih zemalja, sa ukupno 1.437 slučajeva kod ljudi. Najviše ih je prijavljeno u Italiji - 652, Grčkoj 355, Španiji 114, Rumuniji 91, Francuskoj 81 i Severnoj Makedoniji 66. Slede Holandija sa 29, Hrvatska sa 13, Kipar sa 11, Belgija sa devet, Austrija sa šest, Mađarska i Nemačka sa po četiri i Albanija sa dva slučaja.

Virusom Zapadnog Nila tokom ove sezone bilo je zahvaćeno ukupno 169 područja u ovih 14 evropskih zemalja.

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Glavni prenosilac je Culex pipiens, vrsta komarca rasprostranjena i u Srbiji. Sezona prenosa virusa kod nas uobičajeno traje od juna do novembra.

Virus Zapadnog Nila, doktor dijagnostikuje infekciju
U težim slučajevima virus može da zahvati centralni nervni sistem i izazove po život opasan meningitis ili encefalitis Foto: Shutterstock

Infekcija uglavnom prolazi bez simptoma ili sa blagim tegobama. Kod osoba kod kojih se bolest ispolji mogu da se jave simptomi slični gripu - groznica, drhtavica i malaksalost. U težim slučajevima virus može da zahvati centralni nervni sistem i izazove po život opasan meningitis ili encefalitis.

Kako da se zaštitite

Batut preporučuje upotrebu repelenata na otkrivenim delovima tela i nošenje svetle, komotne odeće dugih rukava i nogavica. Boravak napolju trebalo bi ograničiti u sumrak i zoru, kada su komarci najaktivniji, a na prozore i vrata postaviti zaštitne mreže.

Važno je ukloniti i mesta na kojima se zadržava voda, jer ona omogućavaju razmnožavanje komaraca. Najmanje jednom nedeljno trebalo bi prazniti vodu iz saksija, posuda za kućne ljubimce, kanti i drugih predmeta u kojima može da se nakuplja.

Poseban oprez preporučuje se tokom putovanja u tropska i suptropska područja. Ukoliko se pojave simptomi koji mogu da ukažu na neuroinvazivni oblik bolesti, potrebno je odmah se javiti lekaru.

Izvor: Batut.org.rs/Zdravlje.kurir.rs

Lekari Doma zdravlja Voždovac na Jesenjem festivalu: Proverite pritisak, BMI i nikotinsku zavisnost