Prvi put u UKC Niš: Pacijentu od 82 godine ugrađena biološka aortna valvula i trostruki bajpas
Na Klinici za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš prvi put je ugrađena biološka aortna valvula, a tokom iste operacije 82-godišnjem pacijentu urađen je i trostruki aortokoronarni bajpas. Zahvat je protekao bez komplikacija, saopštio je UKC Niš.
Operaciju su izveli niški kardiohirurzi uz mentorsku podršku prof. dr Lazara Velickog, kardiohirurga Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici.
Prema navodima lekara, ovaj zahvat nije zamišljen kao pojedinačna procedura, već kao početak uvođenja bioloških valvula u redovni program niške kardiohirurgije.
Pacijentu istovremeno urađen i trostruki bajpas
Prof. dr Lazar Velicki naveo je da je kod pacijenta starog 82 godine urađena kombinovana operacija.
- Kod pacijenta starog 82 godine urađena je kombinovana hirurška procedura – zamena aortnog zaliska i trostruki aortokoronarni bajpas. Po prvi put je na Klinici za kardiohirurgiju UKC Niš implantiran biološki zalistak i sve je proteklo bez problema i komplikacija, a posebno mi je drago što su niški kardiohirurzi praktično izneli ovu operaciju - rekao je prof. dr Velicki.
Pre zahvata održana je i stručna prezentacija za kardiohirurški tim UKC Niš, sa posebnim osvrtom na tehniku implantacije bioloških zalistaka.
Šta biološka valvula znači za pacijenta
Biološka valvula izrađuje se od posebno obrađenog biološkog tkiva, a jedna od njenih važnih prednosti kod odgovarajućih pacijenata jeste to što, za razliku od mehaničkog zaliska, po pravilu ne zahteva doživotnu terapiju lekovima za sprečavanje zgrušavanja krvi.
- Biološki zalistak ne zahteva doživotnu antikoagulantnu terapiju, te pacijent posle određenog perioda može da nastavi normalan život bez stalne obaveze uzimanja te terapije. Mehanički zalistak je izuzetno dugotrajan, ali pacijenti kojima se on implantira moraju doživotno da uzimaju lekove, što sa sobom nosi i rizike od krvarenja ili tromboze - objasnio je Velicki.
Biološki zalisci najčešće se koriste kod starijih pacijenata, kao i kod bolesnika kod kojih zdravstveno stanje i druge okolnosti favorizuju ovu vrstu valvule.
Rukovodilac Klinike za kardiohirurgiju UKC Niš ass. dr Saša Živić istakao je da je jedna od prednosti ove valvule kvalitet života pacijenta nakon operacije.
Ukoliko nakon više godina dođe do propadanja biološke valvule, prema njegovim rečima, postoji mogućnost da se nova ugradi endovaskularnim putem, TAVI procedurom, bez ponavljanja klasične operacije.
UKC Niš najavljuje nove procedure
Direktor UKC Niš doc. dr Milan Lazarević rekao je da je razvoj kardiohirurgije jedan od važnih pravaca razvoja ove ustanove.
- Uvođenje novih metoda i procedura jedan je od naših prioriteta, a kardiohirurgija je u tom smislu izuzetno važna oblast. Tokom ove godine povećali smo broj kardiohirurških operacija za približno 15 do 20 odsto, a sledeći korak jeste intenzivniji razvoj minimalno invazivne kardiohirurgije - rekao je Lazarević.
Kako je naveo, plan je da se u Nišu razvijaju i složenije procedure, uključujući implantaciju uređaja koji kod najtežih pacijenata mogu da podrže ili preuzmu funkciju leve srčane komore.
- Naš cilj je jasan – da znanje najboljih stručnjaka iz zemlje prenesemo na naše timove i da što veći broj savremenih kardiohirurških procedura bude dostupan pacijentima ovde, u Nišu - poručio je Lazarević.
Slede minimalno invazivne operacije i nove metode
Prema najavama, još jedna implantacija aortnog zaliska planirana je u skorije vreme, a očekuje se da bude izvedena minimalno invazivnim putem.
U planu je i pokretanje programa rekonstrukcije mitralnog zaliska i njegove zamene biološkim valvulama, kao i uvođenje naprednih metoda lečenja srčane slabosti, implantacije LVAD uređaja i kompleksnih procedura na aorti.
- Radi se o veoma širokom dijapazonu novih hirurških tehnika i verujem da će deo njih biti implementiran već do kraja godine - rekao je prof. dr Velicki.
U UKC Niš očekuju da saradnja sa stručnjacima Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine bude nastavljena kroz zajednički rad, edukaciju niških lekara i postepeno uvođenje novih kardiohirurških procedura.
Izvor: Glasjuga.rs/Zdravlje.Kurir.rs