Slušaj vest

Manifestacija „Svi na vagu“, održana 55. put, bila je prilika da se posetioci podsete značaja zdravih životnih navika, ali i da provere osnovne zdravstvene parametre. U Centru za kulturu „Vlada Divljan“ građani su mogli da izmere telesnu težinu, utvrde indeks telesne mase, provere nivo šećera u krvi i izmere krvni pritisak.

U okviru manifestacije održano je i stručno predavanje profesorke endokrinologa dr Vesne Dimitrijević Srećković pod nazivom „Piramida ishrane – šta nas čeka u budućnosti“, na kojem je bilo reči o promenama u preporukama za ishranu, sve izraženijem problemu gojaznosti i mogućim zdravstvenim posledicama hiperproteinske ishrane. O gojaznosti kao bolesti i sve većem problemu na globalnom nivou govorila je endokrinolog prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović.

Gojaznost poprima razmere pandemije

Stručnjaci upozoravaju da gojaznost postaje sve ozbiljniji javnozdravstveni problem. O značaju pravilne ishrane i očuvanja zdravlja govorila je i organizatorka manifestacije, dijetetičarka Milka Raičević, koja je predstavila temu masti i oleoterapije, odnosno primene biljnih ulja u očuvanju zdravlja i nezi.

Jedna od važnih poruka manifestacije jeste da zdrava ishrana ne znači gladovanje, već pravilno izbalansirane i raznovrsne obroke.

- Zdrava ishrana ne treba da podrazumeva gladovanje, već uravnotežene i raznovrsne obroke – istakla je Milka Raičević, najavljujući mogućnost nastavka edukativnih predavanja kako bi se značaj pravilne ishrane i prevencije bolesti približio što većem broju ljudi.

ishrana dijeta krvni pritisak Sremska Mitrovica Tatjana Rogulja Orelj
Zdrava ishrana ne treba da podrazumeva gladovanje, već uravnotežene i raznovrsne obroke Foto: Kurir.rs/D.Š.

Da li nova piramida ishrane donosi i nove rizike?

Govoreći o promenama u novoj piramidi ishrane, profesorka endokrinolog dr Vesna Dimitrijević Srećković ukazala je na moguće posledice povećanog udela proteina, koji prema novim modelima može da dostigne 25 odsto ukupnog energetskog unosa, uz istovremeno smanjenje ugljenih hidrata i žitarica. Ovaj način ishrane može da bude neogovarajući za osobe koje imaju bolesti bubrega, posebno smanjenu funkciju bubrega.

Prema njenim rečima, raniji principi uravnotežene ishrane podrazumevali su 55–60 odsto ugljenih hidrata, pretežno iz voća, povrća i žitarica, do 30 odsto masti i 14–16 odsto proteina.

Profesorka upozorava da smanjenje unosa žitarica može da dovede i do manjeg unosa dijetnih vlakana, koja imaju važnu ulogu u očuvanju zdrave crevne mikrobiote.

- Dijetna vlakna predstavljaju hranu za korisne crevne bakterije i doprinose boljoj regulaciji šećera u krvi – istakla je profesorka, ukazujući na značaj vlakana u prevenciji predijabetesa i dijabetesa.

mediteranska-ishrana.jpg
Profesorka je naglasila i da plan ishrane mora da bude prilagođen individualnim potrebama Foto: Shutterstock

 Mediteranska ishrana kao model za očuvanje zdravlja

Profesorka je naglasila i da plan ishrane mora da bude prilagođen individualnim potrebama, uzimajući u obzir pol, godine, telesnu masu i nivo fizičke aktivnosti.

Prema njenom pristupu, cilj je postepeno smanjenje telesne težine, od oko pola kilograma nedeljno, odnosno dva do tri kilograma mesečno.

Kao jedan od dobrih modela pravilne ishrane izdvojila je mediteransku ishranu, koja podrazumeva obilje voća i povrća, integralne žitarice, mahunarke, orašaste plodove, maslinovo ulje i ribu, uz umeren unos mlečnih proizvoda i ređu konzumaciju crvenog i prerađenog mesa.

Poruka manifestacije „Svi na vagu“ jeste da briga o zdravlju počinje informisanjem, redovnim kontrolama i usvajanjem navika koje doprinose dugoročnom očuvanju zdravlja.

Hiperproteinska ishrana pod lupom endokrinologa: Preterivanje može da ošteti bubrege i poveća rizik od karcinoma