Kancerološka nedelja održava se od 29. novembra do 2. decembra u Beogradu, a okuplja vodeće lokalne, regionalne i svetske stručnjake prepoznate u naučnoj zajednici, koji će kroz interaktivne diskusije preneti svoja znanja i iskustva iz kliničke prakse i ugla pacijenata u oblasti onkologije.
Na otvaranju je govorio i čuveni prof. dr Žozef Gligorov, onkolog na Sorbona Univerzitetu.
- U poređenju sa Amerikom, u Evropu malo kasnije dolaze inovativni lekovi. Što se tiče karcinoma dojke i karcinoma pluća ima dosta novih lekova, među njima je i imuno terapija, ali takođe i antitela koja su u sklopu sa hemioterapijom, pod nazivom ADC, koji predstavljaju novi vid ciljane terapije i daju odlučne rezultate - istakao je profesor Gligorov.
U prethodnih petnaestak godina, kaže Gligorov, desio se veliki napredak kada je terapija za karcinom u pitanju, ali i znanja o biologiji tumora.
Nove tehnologije omogućavaju efikasniju primenu terapija
- U početku su to bile samo hirurgija i nešto kasnije radio terapija. Hemioterapija je počela 50-ih tj. 60-ih, ciljana terapija u 80-tim I 90-tim, a imunoterapija pre 15-ak godina. Takođe, došlo je i do značajnog razvoja tehnologije koja omogućava da se nove terapije efikasnije primenjuju. Svakako, najbitnija ostaje preventiva, rani skrining i dijagnoza jer je tada svakako bolja efikasnost terapija.
Smrtnost od raka pluća kod žena veći od smrtnosti usled raka dojke
Kako navodi dr Gligorov karcinom dojke zastupljeniji je u razvijenijim državama, u severnim delovima sveta.
- Karcinom pluća nešto manje je zastupljen u zapadnim Evropskim zemljama I ima ga više kod žena nego što je to ranije bio slučaj. Čak u nekim delovima Amerike pa i Evrope, mortalitet od karcinoma pluća kod žena veći je od mortaliteta usled raka dojke. Ovakva situacija proizilazi iz toga što žene danas više koriste duvan nego ranije. Stopa smrtnosti i dalje je najveća u zemljama koje nisu ekonomski razvijene i u Kojima nedostaje edukacija ljudi o prevenciji I bolestima. Ali mogućnost lečenja i terapija sada je nešto bolja i u tim delovima sveta u odnosu na pre dve decenije - zaključio je prof. dr Gligorov.
Razgovorima i saradnjom do efikasnijih rešenja
Skupu su prisustvovali i predstavnici udruženja pacijenata, Vesna Bondžić, predsednik Udruženja pacijenata obolelih od karcinom dojke ŽC „ Milica“ i Savo Pilipović, predsednik Udruženja pacijenata Srbije.
- Kanacerološka nedelja je važna ne samo u stručnoj zajednici već i za pacijente jer predstavnici udruženja pacijenata upravo na ovakvim događajima mogu videte koje zlatne standarde pružaju svetski i evropski vodiči kojima se i mi usmeravamo kako bismo našim ženama obezbedili što kvalitetnije lečenje i prevenciju - istakla je Vesna Bondžić.
Savo Pilipović je rekao da ove godine Udruženje pacijenata Srbije učestvuje na jednom važnom panelu "Budućnost onkologije" sa ministarkom zdravlja, sa direktorkom fonda i drugim uglednim stručnjacima.
- To je za nas pacijente veoma značajno jer kroz razgovore sa lekarima mnogo efikasnije možemo da rešavamo tekuće probleme. Mi se uvek zalažemo za više dijaloga između lekara i pacijenata, i sa te strane bilo bi značajno da pored udruženja proizvođača inovativnih lekova, udruženje pacijenata i donosioca imamo i udruženje lekara sa kojima bismo mogli da komuniciramo - rekao je Pilipović.
Alarmantna statistika
U Srbiji se godišnje u proseku dijagnostikuje oko 36.000 novih slučajeva malignih bolesti, dok od raka umre više od 20.000 ljudi. Srbija se, prema najnovijim procenama, a među 40 zemalja Evrope, svrstava u grupu zemalja sa srednjim rizikom obolevanja (nalazi se na 12. mestu) i visokim rizikom umiranja od malignih bolesti u Evropi (na drugom mestu odmah posle Mađarske).