O dijagnostici, lečenju, ugradnji endoproteze kuka i izazovima komplikacija koje mogu da se jave, pa sve do rehabilitacije osteoartritisa kuka, razgovaralo se na Prvom stručnom kogresu „Kolubarski reumatološko-fizijatrijski i ortopedski dani”, koji je na Divčibarima okupio najeminentnije stručnjake koji se bave ovom oblašću.
Glavna tema Kogresa je osteoartritis kuka (koksartroza), a o njoj su govorili ugledni profesori i lekari iz Zdravstvenog centra Valjevo koji svakodnevno rade sa pacijentima čija je dijagnoza osteoartroza kuka.
Na Kongresu učestvuju i profesori sa Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica”, prof. dr Aleksandar Đorđević, onkološki hirurg-ortoped, prof. dr Emilija Dubljanin Raspopović, fizijatar i doc. dr Dejan Nikolić, fizijatar iz Univerzitetske dečije klinike „Tiršova”, spec. dr Vladimir Piščević, fizijatar iz KBC Zvezdara. Jedan od gostiju-predavača na kongresu biće i asist. dr Tomislav Palibrk, koji se bavi mikrohirurgijom šake na Klinici za ortopediju UKCS.
Osteoartritis je najčešći tip artritisa i nastaje usled trošenja zglobnih površina. Jedan od zglobova koji je najčešće zahvaćen artritisom jeste kuk, a kod osteoartritisa kuka (koksartroze) strada zglobna hriskavica.
Bolesnici se često žale na oštar bol u slabinama, kolenu, butinama, preponi, imaju poteškoća s hodom, penjanjem uz stepenice, oblačenjem, tako da su im svakodnevne aktivnosti umnogome onemogućene, što utiče na kvalitet života i radnu sposobnost.
– Pacijenti koji boluju od osteoartritisa kuka umnogome su hendikepirani, jer im je osim veoma bolnog stanja znatno onemogućeno i kretanje. Lečenje pacijenta sa bolom u preponama i kuku započinje prepoznavanjem ovog stanja kod lekara u primarnoj zaštiti, posle koga stiže kod specijaliste ortopeda i fizijatra gde mu saniramo bolove i na taj način poboljšavamo kvalitet života – rekao je dr Milan Mršić, šef Odeljenja produžene nege i rehabilitacije Zdravstvenog centra Valjevo.
Kongres je posvećen širokom dijapazonu lekara i zdravstvenog osoblja koji se veoma često susreću sa pacijentima sa koksartrozom i drugim degenerativnim bolestima lokomotornog sistema. Ovaj skup će otvoriti pitanja, ali sigurno dati i odgovore na najčešće dileme lekarske prakse – od primarne zdravstvene zaštite, preko hirurškog do rehabilitacionog lečenja.
U prilog tome da je neophodno više govoriti o ovoj temi ide i podatak da starenjem, hrskavice u zglobovima postaju podložnije degenerativnim procesima. Istraživanja pokazuju da do 50. godine života oko pet odsto populacije boluje od koksartroze, od 50 do 65. godine oko 25 odsto, a posle 70. godine oko 70 odsto ljudi.