Salo na stomaku povezano je sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti: Ovo je alarm za uzbunu i pre prvih simptoma
Viši indeks telesne mase (BMI) u srednjim godinama je značajan faktor rizika za demenciju. Ali opšte merenje telesne masti, poput BMI, možda ipak nije najbolji prediktor kognitivnog pada.
Nova studija, koju su sproveli istraživači sa Vašingtonskog univerziteta u St. Louisu, sugeriše da je veza između telesne masti i zdravlja mozga složenija nego što se ranije mislilo.
Njihovi rezultati još nisu objavljeni, ali sugerišu da je duboka masnoća na stomaku povezana sa markerima Alchajmerove bolesti pre nego što počnu da se pokazuju kognitivni simptomi. Nalazi su nedavno predstavljeni na godišnjem sastanku Radiološkog društva Severne Amerike.
Studija je predstavila kako su demencija i salo povezani?
Glavni autor studije, Masal Dolešaki, ističe da je ključni rezultat to što je veći udeo visceralne masti u 40-im i 50-im godinama povezan sa nagomilavanjem amiloidnog proteina u mozgu, što može biti rani znak kognitivnog pada, iako nije nužno pokazatelj Alchajmerove bolesti.
Amiloidnog proteina u mozgu je vrsta proteina koji se može nagomilati u tkivima i organima, formirajući čvrste, vlaknaste naslage poznate kao amiloidni plakovi.
Ovi plakovi mogu biti povezani sa različitim bolestima, uključujući Alchajmerovu bolest.
Za razliku od prethodnih istraživanja koja su se fokusirala na BMI (indeks telesne mase), koristila MRI (magnetna rezonanca) za preciznije merenje vrste masti u telu.
- Visceralna mast, koja se nalazi dublje u telu i obavija organe, ima drugačiji uticaj na zdravlje od potkožne masti. Ona može uticati na proizvodnju holesterola i insulina, kao i izazvati metaboličke probleme objašnjava Dolešaki.
U svojoj pilot studiji, istraživači su otkrili da osobe sa većim udelom visceralne masti imaju veću količinu amiloida u mozgu, što je povezano sa ranim znakovima Alchajmerove bolesti.
Najnovija istraživanja, koja obuhvataju 80 učesnika, potvrđuju da je odnos između visceralne masti i amiloida u mozgu ključan za razumevanje povezanosti visokog BMI-ja i rizika od demencije.
Takođe, istraživanje je pokazalo da niži nivoi "dobrog" holesterola (HDL) mogu biti povezani sa većim nivoima amiloida u mozgu, dok je veći udeo visceralne masti takođe povezan sa smanjenim nivoima insulina, što povećava rizik od kognitivnih problema.
Prenela: N.R.
Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Da li vas nervozna creva najviše muče ujutru? Gastroenterolog otkriva kako da smanjite tegobe