Da li ste čuli za digitalno samopovređivanje, rastući problem među mladima? Evo koje su posledice po mentalno zdravlje
Digitalno samopovređivanje je relativno nov oblik destruktivnog ponašanja u kojem osoba sebi upućuje negativne ili uvredljive komentare na društvenim mrežama, često anonimno ili pod lažnim profilom.
Moderno doba donelo je nove oblike autodestruktivnog ponašanja među mladima. Jedna od njih je digitalno samopovređivanje – pojava u kojoj osoba šalje sebi negativne i uvredljive komentare putem društvenih mreža, najčešće anonimno ili pod lažnim profilom.
Kako se manifestuje?
Digitalno samopovređivanje može se manifestovati na različite načine, kao što su otvaranje lažnih profila, slanje anonimnih uvredljivih komentara ili javno samoomalovažavanje na društvenim mrežama poput Instagrama, Snapchata ili TikToka.
Ko je najviše izložen riziku od digitalnog samopovređivanja?
Među rizičnim grupama posebno se ističu:
- mladi ljudi neheteroseksualne seksualne orijentacije koji su tri puta skloniji digitalnom samopovređivanju
- osobe sa invaliditetom
- žrtve sajber maltretiranja
- mladi ljudi sa postojećim mentalnim smetnjama
- ljudi koji su skloni fizičkom samopovređivanju
Razlike među polovima:
Dečaci najčešće digitalno samopovređivanje vide kao šalu, način za privlačenje pažnje, ili iz dosade, dok devojčice često koriste ovu praksu kao način da se nose sa depresijom i psihičkim bolom, tražeći potvrdu i razumevanje drugih.
Posledice po mentalno zdravlje
Dugotrajno digitalno samopovređivanje ostavlja duboke ožiljke na mentalnom zdravlju mladih ljudi. Često dovodi do razvoja ozbiljnih problema sa depresijom i anksioznošću, dok kontinuirano samoponižavanje uzrokuje dramatičan pad samopouzdanja i samopoštovanja.
Ove psihološke poteškoće često se prelijevaju i na druge aspekte života – mladi ljudi počinju da pokazuju lošije rezultate u školi, a kasnije imaju značajne poteškoće u pronalaženju i zadržavanju posla.
Posebno je zabrinjavajuće što digitalno samopovređivanje može podstaći razvoj poremećaja u ishrani, jer mladi često negativnim komentarima napadaju sopstveni izgled i težinu.
U pokušaju da se izbore sa preplavljenim emocijama, mnogi se okreću zloupotrebi alkohola i droga, što dodatno produbljuje postojeće probleme.
Metode prevencije i pomoć
Ključna je saradnja svih članova društva: roditelja, nastavnika i stručnjaka za mentalno zdravlje. Roditelji treba da održe otvorenu komunikaciju sa decom, prate njihove digitalne aktivnosti i prepoznaju rane znakove upozorenja. Obrazovne institucije igraju važnu ulogu u edukaciji o digitalnoj bezbednosti i mentalnom zdravlju, kao i u identifikovanju problema.
Zašto je važna stručna pomoć?
Digitalno samopovređivanje je ozbiljan problem koji zahteva stručnu pomoć.
Tretman može obuhvatiti različite terapijske metode, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju, dijalektičko-bihevioralnu terapiju i psihodinamičku terapiju, koje pomažu u razumevanju dubljih uzroka problema i izgradnji zdravih mehanizama suočavanja sa stresom i negativnim emocijama.
Izvor: Adiva.hr/Zdravlje.Kurir.rs
Da li unosite dovoljno magnezijuma? 5 voćki koje bi mogle da vam pomognu