Šanse da imate aneurizmu mozga su 3 %: Evo koji simptomi otkrivaju ovo stanje
Aneurizma nastaje kada se deo zida arterije (krvnog suda) poveća i izboči. Može se javiti u bilo kojem krvnom sudu, ali najčešće se pojavljuje u arterijama koje dovode krv do mozga i u aorti. Iako mnogi ljudi sa aneurizmom mozga nemaju simptome, ako ona pukne, to može biti veoma opasno i potencijalno fatalno.
Pucanje aneurizme izaziva moždani udar i obično se javlja izuzetno jaka glavobolja, često opisivana kao "glavobolja sa udarom groma", uz mučninu, gubitak pokreta, vidne smetnje i ponekad gubitak svesti. Manje od 1% aneurizmi mozga pukne, ali ako se to dogodi, 25% ljudi će umreti u roku od 24 sata, a 50% u naredna 3 meseca.
Aneurizme mozga mogu nastati usled slabosti u zidu arterije, koji se sastoji od tri sloja: unutrašnje ćelijske obloge, srednjeg sloja mišićnih i elastičnih vlakana, i spoljnog sloja od kolagena. Oštećenje bilo kog od ovih slojeva može dovesti do širenja arterije i nastanka aneurizme.
Šta utiče na nastanak aneurizme?
Genetika, starost i određeni nasledni poremećaji mogu povećati rizik od aneurizme, dok sa starenjem zidovi arterija prirodno slabe. Prosečna starost za otkrivanje aneurizme mozga je 50 godina.
Žene, naročito nakon menopauze, imaju veći rizik zbog smanjenja estrogena, koji slabi arterijske zidove. Visok krvni pritisak, ateroskleroza (nakupljanje plaka u arterijama) i druge bolesti takođe povećavaju rizik.
Pušenje, konzumiranje alkohola i droge, stres i nezdrava ishrana bogata mastima dodatno pogoršavaju stanje i povećavaju šanse za nastanak aneurizme.
Simptomi aneurizme
Aneurizme su često asimptomatske, ali veće aneurizme mogu izazvati bolove i pritisak na moždano tkivo. U nekim slučajevima, simptomi kao što su glavobolja, problemi sa vidom ili gubitak pokreta mogu ukazivati na to da aneurizma raste.
Aneurizme se često otkrivaju slučajno tokom snimanja koje se radi zbog drugih problema, kao što je povreda glave.
Opcije lečenja
Ako aneurizma dostigne veličinu od 7 mm ili više, operacija je najčešće potrebna. Postoje dve glavne opcije lečenja: hirurška intervencija, gde se postavlja metalna kopča na aneurizmu, ili endovaskularno lečenje kroz kateter.
Ove intervencije mogu pomoći u sprečavanju pucanja aneurizme. Nakon operacije, pacijent obično ostaje u bolnici nekoliko dana, a potpuni oporavak traje od 6 do 8 nedelja.
Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Da li je terapija matičnim ćelijama efikasna za rast kose? Evo šta bi sve trebalo znati o ovoj proceduri