Mеđunаrоdni dаn dеcе оbоlеlе оd rаka obeležava se 15. februara: U Srbiji se svake godine u proseku registruje oko 370 obolelih
Međunarodni dan dece obolele od raka ustanovljen je 2002. godine, a u Srbiji je postao deo Nacionalnog kalendara javnog zdravlja 2013. godine, uz podršku Ministarstva zdravlja.
Rak kod dece čini od 0,4 do 4% svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta i vodi je uzrok smrti dece i adolescenata uzrasta od19 gdin.
Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodno udruženje za borbu protiv raka su prošle godine, započele trogodišnju kampanju za period 2024. godina u cilju prevazilaženja izazova i smanjenju nejednakosti sa kojima se suočavaju deca obolela od raka i njihove porode. Ove godine pažnja javnosti, kako stručne, tako i šire, biće usmerena na intervencije koje se odnose na poboljšanje tretmana, kao i na zadovoljenje emocionalnih i socijalnih potreba dece obolele od raka i njihovih porodica.
Poslednje procene Međunarodne agencije za istraživanje raka iz 2022. godine pokazuju da je kod više od 275.000 dece dijagnostikovan rak, a da je više od 105.000 dece preminulo od ove bolesti te godine.
Prema procenama, do 2050. godine u svetu će biti registrovano 285.000 novih slučajeva raka kod dece, a 110.000 tih slučajeva može se sprečiti ako se ulože dodatna sredstva u poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama i lečenju raka u detinjstvu.
Na globalnom nivou, zbog različitih organizacija i načina funkcionisanja zdravstvenih sistema u oblasti pedijatrijske onkologije, 40% dece sa dijagnozom raka potiče iz nerazvijenih i srednje razvijenih zemalja. Sveobuhvatnim intervencijama moglo bi se sprečiti nekoliko desetina hiljada smrtnih slučajeva među decom obolelom od raka do 2050. godine.
Kao i u većini zemalja u razvoju, u Srbiji gotovo dve trećine novoobolele dece uzrasta do 15 godina obole od raka mozga, tumora koštano-zglobnog sistema i limfoma, koji su među najčešćim vrstama malignih bolesti u detinjstvu.
Ove četiri grupe malignih oboljenja čine više od dve trećine (72,1 odsto) svih maligniteta u detinjstvu.
U proseku svake godine 40 dece starosti od 0 do 19 godina izgubi bitku sa ovom bolešću.
Od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih malignim bolestima, dve trećine (64,3 odsto) odnosi se na decu do 15 godina. Tumori mozga i leukemije su najčešći uzroci smrti kod dece do 15 godina, dok su kod adolescenata uzrasta od 15 do 19 godina najčešći uzroci smrti tumori koštano-zglobnog sistema i leukemije.
Ciljevi do 2030. godine
Uspeh lečenja dece obolele od raka zavisi od regiona i ekonomskog razvoja. U visokorazvijenim zemljama stopa izlečenja iznosi 80 odsto, dok u delovima sveta sa slabije razvijenim resursima ta stopa značajno opada.
Tim povodom su Svetska zdravstvena organizacija i Međunarodno udruženje za borbu protiv raka postavili cilj da se do 2030. godine postigne eliminacije i društvene zajednice koja se bore protiv raka i da se preživljavanje dece sa bilo kojim dijagnozom raka u svetu poveća na 60 odsto.
Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodnog udruženja za borbu protiv raka, kontinuirano se sprovode inicijative za angažovanje šire društvene zajednice, kroz zajedničke akcije usmerene na ranu dijagnostiku raka, pružanje odgovarajuće medicinske nege i obezbeđivanje dostupnosti potrebnih lekova. Ove aktivnosti će omogućiti udvostručavanje stope izlečenja i spasa miliona dečjih života u narednih deset godina.
U cilju zaštite i unapređenja zdravlja jedne od najosetljivijih populacija, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović“ aktivno se uključio u obeležavanje ovog važnog datuma u Kalendaru javnog zdravlja, od samog početka.
Izvor: Batut.org.rs/Zdravlje.Kurir.rs
Znak upozorenja na demenciju pojavljuje se u snu godinama pre dijagnoze: Ružni snovi i noćne more, alarm za odlazak lekaru