Kako mikrobiom creva utiče na anksioznost: Iznenađujući zaključci nove studije
Nedavna studija istražuje vezu između crevnog mikrobioma i mentalnog zdravlja, otkrivajući kako neravnoteža može doprineti anksioznosti, dok probiotici mogu pomoći.
Bakterije, virusi, gljive i arheje (mikroorganizmi slični bakterijama, ali se razlikuju po strukturi ćelije i genetskim karakteristikama) unutar gastrointestinalnog mikrobioma međusobno deluju kako bi podržali varenje, apsorpciju hranljivih materija, imunološku funkciju, metabolizam i prenos nervnih impulsa.
Faktori poput starosti, ishrane i geografske lokacije utiču na sastav crevnog mikrobioma. Disbioza, neravnoteža mikroorganizama, može dovesti do poremećaja mentalnog zdravlja poput anksioznosti i depresije.
Mikrobiom creva i anksioznost
Studije su pokazale da je mikrobiom manje raznolik kod pacijenata sa anksioznim poremećajem (GAD). Određene bakterije, poput Jubakterijum i Koprokokus, mogu smanjiti rizik od anksioznosti, dok probiotici mogu pomoći u zaštiti od mentalnih poremećaja.
Takođe, probiotici mogu suzbiti rast patogenih bakterija koje povećavaju simptome anksioznosti.
Mehanizmi koji leže u osnovi asocijacija na disbiozu GAD-creva
Korisne bakterije u crevima proizvode GABA, neurotransmiter koji smanjuje anksioznost i stres. Nizak nivo ovih bakterija može povećati ove simptome. Disbioza creva može smanjiti zaštitu crevnog epitela, što dovodi do upale koja povećava anksioznost i utiče na mozak.
Disbioza creva je stanje u kojem dolazi do neravnoteže u mikrobiomu creva, odnosno do promene u sastavu i broju mikroorganizama, poput bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroba, koji normalno nastanjuju ljudski probavni sistem.
Takođe, bakterije koje proizvode kratkolančane masne kiseline, poput butirata, acetata i propionata (kratkolančane masne kiseline), imaju antiinflamatorna svojstva, a disbioza može ometati njihov metabolizam, povećavajući rizik od mentalnih poremećaja.
Efekat probiotika
Razvijene su različite probiotske formulacije koje mogu ublažiti simptome anksioznosti i depresije. Suplementacija Laktobasilus (korisne bakterije) plantarum P8 (soj probiotika) smanjuje stres i anksioznost, dok Bifidobacterium longum (vrsta probiotskih bakterija) poboljšava kvalitet sna i smanjuje stres.
Višekomponentni probiotici, kao što su kombinacije Bifidobacterium i Laktobasilus sojeva, takođe smanjuju nivoe anksioznosti i stresa. Ove formulacije mogu biti korisne kako za prevenciju, tako i za lečenje emocionalnih poremećaja, uz odgovarajuće prehrambene navike.
Izvor: News-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs
Nedavna istraživanja sugerišu da bi citomegalovirus (CMV), uobičajeni herpes virus, mogao da doprinese razvoju određenih oblika Alchajmerove bolesti
5 najboljih vežbi za osobe sa skoliozom: Opuštaju kičmu i rasterećuju napete mišiće