Koji patogeni predstavljaju najveću pretnju po javno zdravlje? Virusolog Nada Kuljić Kapulica ističe važnost brzog reagovanja na nove viruse
Britanska Agencija za zdravlje i bezbednost nedavno je objavila novu listu virusa i bakterija koji predstavljaju najveću pretnju po javno zdravlje. Ova lista sadrži 24 porodice patogena koji su procenjeni prema riziku od izazivanja epidemija i pandemija, sa kategorizacijom na visok, srednji i nizak rizik.
Virusolog prof. dr Nada Kuljić Kapulica, gošća Jutarnjeg programa, naglašava da su virusi dominantni uzročnici na ovoj listi, i objašnjava da Svetska zdravstvena organizacija (SZO) redovno revidira svoje spiskove kako bi se pripremila na mogućnost pojave novih zaraza, epidemija i pandemija. Iako koronavirus nije jedini na tim listama, on i dalje predstavlja značajnu pretnju globalnom zdravlju.
Iako je Svetska zdravstvena organizacija još pre deset godina predvidela mogućnost svetske pandemije, tada nije bilo očekivano da će uzročnik biti koronavirus. Danas, međutim, ovaj virus ostaje velika pretnja, a iako se pandemija smiruje, nije sigurno da li će on postati manje opasan u svom petom obliku, ili će i dalje predstavljati ozbiljan rizik za javno zdravlje.
Pored koronavirusa, naučnici i zdravstveni radnici prate i druge zaraze koje bi mogle izazvati globalne probleme, uključujući ptičji grip, nipa virus i Marburg virus, koji su u poslednjem periodu pokazali visoki stepen smrtnosti i sposobnost brzog širenja.
Važno je brzo reagovati na pojavu novih virusa
- Tako je, na primer, poliovirus koji je bio eliminisan iz mnogih zemalja ponovo je izbio u Gazi nakon 25 godina. SZO je brzo reagovala, uprkos ratnim uslovima, i sprovela vakcinaciju kako bi sprečila širenje bolesti. Kroz iskustva stečena tokom pandemije koronavirusa, zdravstveni sistemi su sada bolje pripremljeni za reagovanje na buduće izazove, uključujući pravilnu dijagnostiku i obučeno osoblje koje brzo može detektovati nove zaraze i sprečiti njihov širenje - kaže profesorka Kuljić Kapulica.
Pored koronavirusa, profesorka upozorava na druge potencijalno opasne viruse, kao što su ptičji grip, koji se nedavno ponovo pojavio u Americi, nipa virus koji izaziva teške oblike encefalitisa sa smrtnim ishodom u 90 odsto slučajeva.
Patogeni se neprestano menjaju i mogu postati ozbiljna pretnja globalnom zdravlju
Takođe, u Africi je prošle godine zabeležena epidemija Marburg virusa, filovirusa koji je vrlo sličan eboli i koji izaziva izuzetno visoku smrtnost. Zdravstveni sistemi moraju nastaviti da se pripremaju za nove epidemije jer, kako profesorka napominje, patogeni su u stalnoj evoluciji i mogu predstavljati ozbiljan izazov za globalno zdravlje.
Stručnjaci smatraju da je ključno ne samo brzo prepoznavanje i dijagnostikovanje novih bolesti, već i odgovarajuća priprema zdravstvenih sistema za vanredne situacije, uključujući vakcinaciju i obuku medicinskog osoblja.
SZO i druge globalne zdravstvene organizacije nastavljaju da rade na praćenju potencijalnih pretnji, kako bi obezbedile što bržu reakciju i sprečile širenje opasnih zaraza koje mogu imati globalne posledice.
Izvor: Rts.rs/Zdravlje.kurir.rs
Nakon pet godina, na teritoriji Srbije proglašen je prestanak epidemije kovida-19
Kapi od sremuša za čišćenje krvnih sudova: Čuveni travar otkriva jednostavan recept