5 ozbiljnih komplikacija policitemije vere: Brza dijagnostika i inovativne terapije smanjuju rizik
U Beogradu je 14. aprila održan stručni skup pod nazivom „Lečenje mijeloproliferativnih neoplazmi: Od dijagnoze do terapije“.
Na skupu su se okupili domaći stručnjaci sa UKCS, doc. dr Danijela Leković i prof. dr Andrija Bogdanović, zajedno sa stranim ekspertom, sa ciljem razmene najnovijih znanja i iskustava u lečenju mijeloproliferativnih neoplazmi (MPN), s posebnim fokusom na policitemiju veru (PV), malignu bolest koštane srži hroničnog toka.
Tokom skupa istaknuti su najnoviji globalni trendovi u lečenju PV, koji podrazumevaju ranu intervenciju, postizanje molekularnih odgovora i širenje terapijskih opcija. Ovi napreci otvaraju prostor za ranije uključivanje terapije čak i kod pacijenata sa nižim rizikom, s ciljem dugoročne stabilizacije bolesti, smanjenja simptoma i sprečavanja ozbiljnih komplikacija.
- Sve više razumemo da čak i pacijenti koji pripadaju grupi sa niskim rizikom bolesti, imaju 2–3 puta veći rizik od vaskularnih događaja u poređenju sa opštom populacijom, kao i dodatni rizik od transformacije bolesti. Sa novim terapijskim opcijama i svežim podacima sve češće razmatramo mogućnost da se pacijenti leče ranije tokom toka bolesti. Ovi napreci ukazuju na globalni trend ka ciljanim, ranim i modifikatorskim tretmanima PV, ali i drugih mijeloproliferativnih neoplazmi - istakla je prof. dr Claire Harrison, profesor hematologije i konsultant u NHS bolnici Guy’s and St Thomas u Londonu, koja je najavila i buduću saradnju sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu kao gostujući predavač na poziv doc. dr Danijele Leković.
Ozbiljnost bolesti i značaj ranog prepoznavanja
Policitemija vera je retka i nepredvidiva maligna bolest koja se najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina, i pogađa jednako i muškarce i žene. Ukoliko se ne leči pravovremeno i adekvatno,PV može dovesti do ozbiljnih i često životno ugrožavajućih komplikacija kao što su tromboze, infarkti, moždani udar, plućna embolija, ali i do transformacije bolesti u mijelofibrozu ili akutnu mijeloidnu leukemiju. Procenjuje se da u Srbiji od ove bolesti boluje najmanje 1.500 ljudi, dok se godišnje dijagnostikuje oko 100 novih slučajeva.
Među najčešćim simptomima ove bolesti navode se hronični umor, svrab, noćno znojenje, bolovi u stomaku zbog uvećane slezine, zbunjenost i gubitak koncentracije, ali i ozbiljna ograničenja u svakodnevnim aktivnostima i emocionalno opterećenje.
Dostupnost terapije – izazov za zdravstveni sistem
Iako su inovativne ciljne terapije za PV registrovane u Srbiji, one još uvek nisu dostupne na Listi lekova koji se izdaju o trošku obaveznog zdravstvenog osiguranja, niti kroz alternativne mehanizme kao što su Fond za retke bolesti ili član 9. Zbog toga pacijenti kojima su ovakvi lekovi potrebni moraju da ih plaćaju sami, što mnogima nije finansijski izvodljivo.
Apel struke – savremeni pristup lečenja u skladu sa svetskim vodičima
Učesnici skupa složili su se da je neophodno dodatno osnažiti dijalog između zdravstvenih profesionalaca, regulatornih tela i državnih institucija, kako bi se omogućio širi pristup savremenim terapijama koje poboljšavaju kvalitet života pacijenata i smanjuju rizik od komplikacija. Individualizovan pristup, redovna dijagnostika i rana terapijska intervencija su ključni elementi u borbi protiv ove bolesti. Skup je istakao i važnost kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika kroz ovakve događaje, koji podstiču saradnju, razmenu iskustava i primenu savremenih terapijskih protokola u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
Koji tipovi leukemija postoje? Povišeni leukociti i spontana pojava modrica - alarm za odlazak kod lekara
5 zdravih recepata za uskršnju trpezu: Učiteljica Rada otkriva kako da napravite ukusna praznična jela bez trunke mesa