Previše posla bi moglo da preoblikuje vaš mozak: Naučnici otkrivaju kako to utiče na mentalno zdravlje
Dešava vam se da ostanete dugo na poslu? Iako je uobičajeno slušati savete o balansiranju posla i privatnog života, nova studija donosi upozorenje o opasnostima prekomernog rada. Previše vremena provedenog na radnom mestu može izazvati značajne promene u strukturi mozga, utičući na naše kognitivne sposobnosti i emocionalno zdravlje.
Prema timu istraživača iz Republike Koreje, te promene se dešavaju u oblastima mozga povezanim sa našom sposobnošću planiranja, organizovanja i obavljanja zadataka, radnom memorijom i upravljanjem našim emocijama.
Iako metoda koja se koristi u studiji ne može da razlikuje uzrok od posledice, zabrinjavajuće je da bi mogla postojati neka vrsta veze između dugog rada i zdravlja mozga.
Prekovremeni rad menja strukturu mozga
Iako su posledice prekomernog rada na ponašanje i psihološko stanje dobro poznate, malo se zna o njegovom direktnom uticaju na strukturu mozga. Prethodna istraživanja sugerišu da hronični stres i nedostatak oporavka mogu promeniti strukturu mozga, ali postojeći dokazi iz neuroimaginga još uvek su ograničeni, navode istraživači u svom radu.
Tim je analizirao skeniranje mozga i radne navike 110 pojedinaca. Uglavnom zdravstveni radnici, od kojih je 32 u studiji zabeležilo prekomeran broj radnih sati nedeljno (52 sata ili više), dok je ostalih 78 radilo standardno radno vreme.
U poređenju sa onima koji su imali redovnu radnu nedelju, radnici koji su radili prekovremeno pokazali su veće količine sive materije u gore pomenutim oblastima mozga. Na primer, došlo je do povećanja zapremine srednjeg frontalnog girus-a za 19 procenata kod onih koji su radili dugo – regiona mozga koji je uključen u kognitivne funkcije.
Šta znači više sive materije?
Siva materija je deo mozga koji je odgovoran za obradu informacija i sadrži telo nervnih ćelija (neurona). Ona je uključena u mnoge važne funkcije, kao što su mišljenje, pamćenje, percepcija, kontrola pokreta i emocionalne reakcije.
U nekim slučajevima, povećanje sive materije može biti povezano s negativnim efektima, kao što su oni izazvani prekomernim radom ili stresom, koji mogu promeniti strukturu mozga na način koji utiče na emocionalno i kognitivno zdravlje. U tim slučajevima, promene u mozgu nisu nužno korisne.
Dakle, više sive materije može biti znak i pozitivnih i negativnih promena, a da bi se tačno odredilo šta to znači, potrebna su dalja istraživanja.
Višestruke studije povezuju prekomerni rad sa oštećenjem mozga, što sugeriše da su strukturne promene otkrivene u ovom najnovijem istraživanju verovatnije loše nego dobre vesti.
Ovi nalazi ukazuju na to da dugo radno vreme može izazvati neuroadaptivne promene, što potencijalno utiče na kognitivno i emocionalno zdravlje, pišu istraživači.
Zašto je važno ograničiti radno vreme?
Naravno, teško je praviti generalizacije: različiti poslovi će uticati na naša tela na različite načine, a više faktora utiče na naše zdravlje van posla. Međutim, konsenzus je da previše rada obično nije dobro za naše zdravlje.
Buduća istraživanja trebalo bi da istraže dugoročne implikacije ovih strukturnih promena mozga i da li one dovode do kognitivnog pada ili poremećaja mentalnog zdravlja, pišu istraživači.
Izvor: Sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs
Najnovija istraživanja pokazuju da bi skeniranje mozga moglo da pomogne lekarima da preciznije odrede koji antidepresiv će najbolje delovati kod pojedinačnih pacijenata
U narodnoj medicini zovu ga "čuvar srca": Evo kako da napravite čaj od gloga