Svetski izveštaj o zdravlju srca upozorava: Dve od tri odrasle osobe biće gojazne do 2050. godine
Više od 800 miliona ljudi širom sveta trenutno živi sa gojaznošću. Stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. godine čak dve trećine odraslih osoba starijih od 25 godina moglo biti gojazno ili imati prekomernu telesnu težinu.
Prema novom Svetskom izveštaju o zdravlju srca, pristup zdravoj i pristupačnoj hrani, nedostatak zelenih površina, sve više kancelarijskih poslova i produženo radno vreme doprinose rastućim stopama gojaznosti.
Izveštaj, koji je sastavila Svetska federacija za srce, takođe naglašava da se u borbi protiv gojaznosti pojavljuju i „prelomne“ medicinske intervencije, poput injekcija za mršavljenje kao što je Wegovy, koje pokazuju pozitivne pomake.
Na globalnom nivou, broj odraslih osoba koje žive sa gojaznošću učetvorostručio se od 1990. godine, sa 194 miliona na 878 miliona u 2022. godini – brojka za koju se očekuje da će i dalje rasti.
Poznato je da gojaznost značajno povećava rizik od niza zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, dijabetes tipa 2, moždani udar i neke oblike raka, navodi britanski Nacionalni zdravstveni sistem (NHS).
Deca sa visokim indeksom telesne mase imaju veće šanse za bolesti srca kasnije
Gojaznost godišnje izaziva 3,7 miliona smrti i jedan je od glavnih uzroka smrti usled kardiovaskularnih bolesti, upozorava izveštaj Svetske federacije za srce.
Visok indeks telesne mase (BMI) odgovoran je za gotovo 10 procenata svih smrtnih slučajeva usled kardiovaskularnih bolesti širom sveta, što je dvostruko više nego pre tri decenije – 1,9 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Deca sa visokim BMI-jem imaju 40 odsto veću verovatnoću da će tokom srednjih godina oboleti od kardiovaskularnih bolesti u poređenju sa vršnjacima sa nižim BMI-jem.
Ekonomski uticaj gojaznosti takođe raste. Troškovi za zdravstvenu negu, gubitak produktivnosti i smrtni slučajevi povezani sa gojaznošću procenjuju se na 2,2 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što iznosi skoro dva biliona dolara godišnje, a do 2060. godine taj procenat bi mogao dostići i 3 odsto.
Kako bi se ovaj problem rešavao, neke zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Japan i Ruandu, preduzimaju mere poput ograničavanja broja restorana brze hrane, naročito u blizini škola i područja sa visokom stopom dečje gojaznosti i siromaštva.
Izveštaj još jednom ističe da medicinske intervencije, poput injekcija za mršavljenje, predstavljaju pozitivan pomak u borbi protiv gojaznosti.
- Kako bi se ublažile rastuće posledice krize gojaznosti, apelujemo na hitno delovanje i ciljano ulaganje vlada širom sveta. Zdravstveni sistemi moraju se ojačati kako bi se obezbedio širi pristup i pristupačnost lečenja gojaznosti i kardiovaskularnih bolesti - izjavila je Marijakira Di Čezare, profesorka populacionih studija i globalnog zdravlja i direktorka Instituta za javno zdravlje i blagostanje na Univerzitetu Eseks, i jedna od autorki izveštaja.
Poguban uticaj negativnih predrasuda prema gojaznim osobama
Izveštaj takođe ukazuje na to da neki zdravstveni radnici imaju negativne predrasude prema gojaznim osobama, smatrajući ih „neposlušnima kada je reč o zdravstvenim savetima“.
Objašnjava se da to može odvratiti ljude sa gojaznošću od traženja medicinske pomoći, uključujući preventivne preglede i skrininge, čime se dodatno ugrožava njihovo opšte zdravlje. Autori takođe ističu da percepcija gojaznih osoba kao „lenjih i nedisciplinovanih“ ima dugotrajne psihološke i fizičke posledice.
Gojaznost vodeći uzrok diskriminacije u školama
Deca i mladi posebno su ranjivi kada je reč o zadirkivanju i diskriminaciji zbog telesne težine, a gojaznost je danas vodeći uzrok takvog maltretiranja u školama, što negativno utiče na obrazovanje i mentalno zdravlje dece.
- Dugotrajna stigmatizacija i diskriminacija zbog telesne težine ometaju napore u borbi protiv gojaznosti i doprinose porastu kardiovaskularnih bolesti. Neophodno je da se obe pojave hitno adresiraju - izjavio je profesor medicine sa Medicinskog koledža klinike Mejo i jedan od autora izveštaja.
On je dodao da svaka politika koja se bavi gojaznošću mora uzeti u obzir zdravstvene nejednakosti i podržati marginalizovane grupe koje se suočavaju sa većim preprekama ka zdravijem životu i terapijama za gojaznost, pri čemu je važno da se ne produbi dalje stigmatizacija gojaznosti.
Alarmantna situacija sa problemom gojaznosti kod dece ne razlikuje se ni kod nas.
Lekari Instituta Dr Milan Jovanović Batut upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji i da se iz godine u godinu povećava broj dece koja imaju ovaj problem, dok se beleži pad broja dece koja su fizički aktivna.
Specijalista higijene i subspecijalista dijetoterapije dr Snežana Dejanović istakla je u ranijem intervjuu da rezultati poslednjeg istraživanja ispitivanja zdravlja stanovništva Srbiji pokazuju da postoji trend porasta broja dece sa gojaznoću i prekomernom telesnom masom.
- Rezultati najnovijeg istraživanja, koje je rađeno 2019. godine, pokazuju da je procenat dece sa gojaznoću u uzrastu od sedam do 14 godina 10,5 odsto, dok je isti procenat 2013. i 2006. godine bio 4,9 odsto, odnosno 2,6 odsto - naglašava ona.
Dodala je da se gojaznost kod dece može javiti i u sklopu endokrinih metaboličkih bolesti, bolesti centralnog nervnog sistema, kao posledica upotrebe nekih lekova za lečenje osnovne bolesti.
- Međutim, genetski poremećaji odgovorni su za tek nekih pet odsto od ukupne gojaznosti kod dece i to teških oblika gojaznosti u ranom detinjstvu. Dok sekundarna gojaznost izazvana ovim bolestima ili atrogena gojaznost čini nekih tri do pet posto svih slučajeva gojaznosti - objasnila je dr Dejanović.
Izvor: independent.co.uk/Zdravlje.Kurir.rs
Gojaznost u adolescenciji pogoršava genetski rizik od visokog krvnog pritiska: Evo do kakvog zaključka je došla nova studija
Dijabetes tipa 5 zvanično priznat: Povezan sa neuhranjenošću u ranom detinjstvu