Globalne stope neplodnosti rastu: Najteže pogađaju žene u kasnim tridesetim, a ovo su ključni uzroci
Nova globalna analiza otkriva zabrinjavajući porast stope ženske neplodnosti u poslednje tri decenije, posebno među ženama uzrasta od 35 do 39 godina.
Prema studiji objavljenoj u Scientific Reports, broj žena pogođenih ovim problemom porastao je za čak 84% između 1990. i 2021. godine – sa više od 110 miliona slučajeva zabeleženih 2021.
Studija se zasniva na podacima Globalnog tereta bolesti (GBD) i uključuje projekcije do 2050. godine. Analiza pokriva 204 zemlje i koristi sofisticirane modele za predviđanje trendova, ističući regionalne i starosne razlike u opterećenju.
Najveći teret nose žene u poznijim reproduktivnim godinama. U starosnoj grupi 35–39 godina, stopa prevalencije je za oko 20% viša u poređenju sa ženama u ranim tridesetim.
Ključni uzroci i posledice
Uzroci neplodnostisu višestruki: od hormonskih disbalansa i ovulatornih poremećaja, do uticaja zagađenja i genetskih faktora. Povezanost je primećena i sa drugim zdravstvenim problemima, poput endometrioze, karcinoma i kardiovaskularnih bolesti.
Neplodnost takođe nosi značajan psihosocijalni i ekonomski teret. Cena potpomognute oplodnje, poput IVF-a, dostiže i do 12.000 dolara po ciklusu u SAD.
Geografske i demografske razlike
Azija, posebno Kina i Indija, beleži najveći apsolutni broj slučajeva, dok Istočna Azija ima najviše stope standardizovane prema starosti. Nasuprot tome, Australija i Novi Zeland imaju najniže stope. U Latinskoj Americi primećen je nagli porast, dok su u Okeaniji stope opale.
Zemlje sa srednjim socioekonomskim razvojem (SDI) beleže najveći broj slučajeva, a pozitivna korelacija uočena je i između indeksa ljudskog razvoja (HDI) i porasta prevalencije – posebno u zemljama sa HDI iznad 0,8.
Projekcije i preporuke
Iako se predviđa blagi pad ukupnog broja žena koje pate od neplodnosti do 2050. godine, stope standardizovane prema starosti (ASPR) će nastaviti da rastu, uglavnom zbog starenja populacije, boljih dijagnostičkih metoda i promena u životnim navikama.
Autori studije upozoravaju da se, uprkos blagom opadanju ukupnog broja slučajeva, ženska neplodnost mora tretirati kao sve veći izazov za javno zdravlje. Neophodne su preventivne mere, rana dijagnostika i unapređenje politika reproduktivnog zdravlja, sa posebnim fokusom na starije žene i ekološke faktore rizika.
News-medical.net/Zdravlje.Kurir.rs
Veza između masne jetre i dijabetesa: Evo na koji način možete da kontrolišete ove probleme i izbegnete cirozu