Slušaj vest

Na edukativnom skupu, stručnjaci su govorili o bolesti, dijagnostici i inovativnim terapijskim modalitetima koji su se koristili u lečenju pacijenata sa difuznim B-krupnoćelijskim limfomom (DBKL), čiju dijagnozu je u Srbiji godišnje dobijalo oko 350 osoba, dok je blizu 200 pacijenata umiralo.

Otkrivanje i započinjanje lečenja u što ranijoj fazi bolesti sprečavalo je ozbiljnije zdravstvene komplikacije i progresiju bolesti, a samim tim povećavalo šanse za izlečenje. Kako je DBKL predstavljao agresivnu formu non-Hodgkinovog limfoma, u slučaju da nije bila primenjena adekvatna terapija, bolest je najčešće završavala smrtnim ishodom. Trećina lečenih pacijenata nije doživljavala pet godina nakon postavljanja dijagnoze.

Simptomi difuznog B-krupnoćelijskog limfoma

- Primarni simptomi uključuju postupno, bezbolno uvećanje limfnih čvorova, splenomegaliju, infiltraciju različitih organa sa simptomima poput kašlja, bolova u kostima i glavobolja, poremećaje krvne slike, kao i opšte nespecifične simptome kao što su gubitak težine, noćno znojenje i povišena temperatura - rekao je prof. dr Predrag Đurđević, direktor Klinike za hematologiju, UKC Kragujevac.

Trenutni terapijski standard pokazuje da oko 40 odsto pacijenata relapsira ili je refraktorno na prvu liniju lečenja. Dosadašnje terapije ne ispunjavaju potrebe svih pacijenata, a primenom inovativne terapije šanse za izlečenje postaju veće. Jedan od ključnih ciljeva u prvoj liniji terapije DBKL-a jeste smanjenje rizika od progresije bolesti, kao i smanjenje broja primarno refraktornih pacijenata, što posredno utiče na bolje ishode u narednim fazama lečenja. Takođe, inovativna terapija u prvoj liniji smanjuje potrebu za daljim terapijskim linijama u poređenju sa trenutno dostupnim lečenjima.

_MAM8977.jpeg
Trenutni terapijski standard pokazuje da oko 40 odsto pacijenata relapsira ili je refraktorno na prvu liniju lečenja Foto: Milena Anđela Mišić-Atanacković

Faktori rizika nisu jasno određeni

- Sve što je profesor naveo može, ali ne mora značiti bolest. Limfomi poput difuznog B-krupnoćelijskog, kočkinog i Burkittovog mogu biti povezani s virusima poput HIV-a, ali prisustvo virusa ne znači nužno bolest. Stres i pušenje nisu direktno povezani sa nastankom ovih limfoma, ali mogu da imaju urticaj - istakla je dr Marija Elez, Klinika za hematologiju, VMA, Beograd.

Efikasna terapija je ključna u izlečenju

S obzirom na to da je DBKL agresivna forma limfoma, neophodna je najefikasnija terapijska opcija u svim fazama lečenja, a posebno u prvoj liniji, kada su šanse za izbegavanje relapsa bolesti i očuvanje kvaliteta života najviše.

Trenutno dostupne terapije u Srbiji dovode do izlečenja samo kod određenog broja pacijenata i često su praćene rizikom od ozbiljnih neželjenih efekata. Efikasnost inovativne terapije u prvoj liniji ima direktan uticaj na povećanje šansi za izlečenje, uz značajno manji rizik od neželjenih reakcija.

Nažalost, u Srbiji je inovativna terapija dostupna samo u kasnijim fazama lečenja, dok je u zemljama regiona već deo standardne terapije u prvoj liniji. Prema podacima evropskih udruženja, incidenca DBKL-a je slična širom Evrope, uključujući i zemlje regiona, ali je mortalitet u Srbiji viši, verovatno zbog ograničene dostupnosti savremenih terapija.

Ovo ukazuje na hitnu potrebu za uvođenjem inovativnih terapija u prvu liniju lečenja radi smanjenja smrtnosti.

Važno je podići svest o ovoj bolesti

Sve navedeno ističe važnost podizanja svesti javnosti, medija, pacijenata i donosioca odluka u Srbiji o značaju ranog prepoznavanja simptoma difuznog B-krupnoćelijskog limfoma i pravovremenog javljanja lekaru. Dostupnost inovativnih terapija, naročito u ranim fazama bolesti, donosi ključne prednosti: veće šanse za preživljavanje, manji rizik od ozbiljnih neželjenih efekata i smanjenje potrebe za kasnijim linijama terapije.

limfom-profimedia0334888016.jpg
Hitno je potrebno uvesti nove terapije u prvi stadijum lečenja da bi se smanjio broj smrtnih slučajev Foto: Profimedia

Na ovaj način bolesti se pristupa ne samo iz medicinskog, već i iz društvenog ugla, obezbeđujući pacijentima povratak u društvene i radne tokove. Dostupnost informacija, dijagnostičkih metoda i savremenih terapijskih opcija od ključnog je značaja za ostvarivanje prava pacijenata na najbolje moguće lečenje.

Tetovaže mogu povećati rizik od limfoma, tvrde naučnici, ako su šire od dlana, rizik od raka kože raste