Slušaj vest

Nova švedska studija, objavljena u časopisu Cardiovascular Research, analizirala je vezu između ishrane sa niskim sadržajem vlakanai razvoja koronarne ateroskleroze – glavnog uzroka prevremene smrti usled kardiovaskularnih bolesti(KVB).

Korišćenjem napredne dijagnostičke metode CCTA (koronarna CT angiografija), istraživači su ispitali podatke više od 24.000 osoba bez prethodnih srčanih bolesti, starosti od 50 do 64 godine, iz velike nacionalne studije SCAPIS.

Ishrana je ocenjena kroz dijetetski indeks (DI), koji meri količinu antiinflamatorne hrane (voće, povrće, integralne žitarice, ulja, kafa, crno vino) naspram proinflamatorne hrane (crveno meso, čips, zaslađena pića).

hrana-bogata-vlaknima-shutterstock-521209120.jpg
Ishrana bogata vlaknima i antiinflamatornim namirnicama može značajno smanjiti rizik od razvoja opasnih srčanih plakova i posledičnih kardiovaskularnih događaja. Foto: Shutterstock

Učesnici sa najnižim DI (najnezdravijom ishranom) imali su veći rizik od prisustva koronarnih plakova, uključujući i opasne nekalcifikovane plakove sa suženjem arterija od 50 % i više.

Kod njih je primećeno više ukupnog plaka, jača kalcifikacija, češća značajna stenoza i veća verovatnoća povišenih triglicerida, krvnog pritiska, obima struka, kao i pušenja i fizičke neaktivnosti. Plak visokog rizika bio je 67 % verovatniji u ovoj grupi, iako je deo te povezanosti oslabljen kada su uračunati drugi faktori rizika.

Studija ističe da je nezdrava, proinflamatorna ishrana značajan faktor u razvoju ateroskleroze, delimično putem uticaja na gojaznost i metaboličke poremećaje. Žene sa lošijom ishranom imale su naročito loš profil rizika. Iako su podaci o ishrani samoprocenjeni, rezultati pružaju važne uvide u vezu ishrane i srčanih bolesti.

Zaključak: Ishrana bogata vlaknima i antiinflamatornim namirnicama može značajno smanjiti rizik od razvoja opasnih srčanih plakova i posledičnih kardiovaskularnih događaja.

Izvor: News-medical/Zdravlje.Kurir.rs