Slušaj vest

Profesorka Iris Grinvald sa Univerziteta u Dandiju izvela je daljinsku trombektomiju – uklanjanje krvnih ugrušaka nakon moždanog udara – na ljudskom lešu koji je doniran medicinskoj nauci.

Profesorka je bila u bolnici Najnvels u Dandiju, dok je telo na kojem je operisala pomoću mašine bilo u univerzitetskoj ustanovi.

Nekoliko sati kasnije, Rikardo Hanel – neurohirurg sa Floride, koristio je tehnologiju da izvrši prvu transatlantsku operaciju iz svoje baze u Džeksonvilu na ljudskom telu u Dandiju, udaljenom preko 6.400 km.

Tim je ovo nazvao potencijalnom „prekretnicom“ ako tehnologija bude odobrena za upotrebu na pacijentima.

Lekari veruju da bi ova tehnologija mogla da transformiše lečenje moždanog udara, jer kašnjenje u pristupu specijalističkom tretmanu može direktno uticati na šanse za oporavak.

- Osećao sam se kao da smo svedoci prvog uvida u budućnost - rekao je prof. Grinvald. Gde se ranije smatralo da je ovo naučna fantastika, mi smo pokazali da se svaki korak postupka već može obaviti.

Univerzitet u Dandiju je globalni centar za obuku Svetske federacije za interventno lečenje moždanog udara i jedino je mesto u Velikoj Britaniji gde lekari mogu da operišu leševe sa tečnošću koja imitira ljudsku krv koja cirkuliše u krvnim sudovima.

- Ovo je bio prvi put da smo mogli da izvedemo celu proceduru mehaničke trombektomije na pravom ljudskom telu kako bismo pokazali da su svi koraci postupka mogući - rekao je prof. Grunvald.

Džulijet Buveri, glavna izvršna direktorka dobrotvorne organizacije Stroke Association, rekla je za BBC News da je transatlantska procedura „izvanredna inovacija. Predugo su ljudi koji žive u udaljenim i ruralnim područjima bili lišeni pristupa trombektomiji.

moždani udar shutterstock_2411974439.jpg
Lekari veruju da bi ova tehnologija mogla da transformiše lečenje moždanog udara Foto: Shutterstock

Robotika bi mogla da smanji razlike u dostupnosti lečenja moždanog udara, pokazuje prvi eksperiment na ljudskom telu izveden uz pomoć litvanske tehnologije Sentante.

Kako tehnologija funkcioniše?

Ishemijski moždani udar nastaje kada ugrušak blokira arteriju, prekidajući dotok krvi i kiseonika u mozak. Najefikasniji tretman je trombektomija, gde specijalista uklanja ugrušak kateterima i žicama.

Profesor Grinvald je istakla da robotika omogućava hirurgu da upravlja procedurom na daljinu, precizno pomerajući katetere u realnom vremenu, dok je pacijent u operacionoj sali. Eksperiment je pokazao da je za obuku potrebno svega 20 minuta, a operacija može da se obavi čak i sa udaljenosti od više hiljada kilometara.

Budućnost lečenja moždanog udara

Prof. Grinvald ističe da su dva glavna problema standardne trombektomije: globalni nedostatak lekara i ograničena dostupnost, jer se procedura u Škotskoj može uraditi samo u Dandiju, Glazgovu i Edinburgu.

Lečenje je veoma vremenski osetljivo – svaka 6 minuta kašnjenja smanjuje šanse za dobar ishod za 1 odsto. Nova robotska tehnologija omogućava da se procedura izvede bez obzira na lokaciju pacijenta, štedeći dragocene minute.

Prošle godine u Škotskoj je bilo 9.625 ishemijskih moždanih udara, ali samo 2,2 odsto pacijenata primilo je trombektomiju. U ostatku Velike Britanije taj procenat je 3,9 odsto.

Edvardas Satkauskas, izvršni direktor Sentante: „Ponekad je budućnost mnogo bliža nego što mislimo.“

Izvor: Bbc.com/Zdravlje.Kurir.rs