Slušaj vest

Istraživači sa Stanford Medicine uspeli su da eliminišu dijabetes tipa 1 kod miševa primenom takozvanog „resetovanja imunog sistema“, bez potrebe za insulinom ili lekovima za potiskivanje imuniteta.

Naučnici navode da bi ovaj pristup mogao imati potencijal i za lečenje drugih autoimunih bolesti, kao i za poboljšanje ishoda transplantacije organa.

U studiji su miševi sa dijabetesom tipa 1 lečeni kombinovanom transplantacijom krvnih matičnih ćelija i ćelije pankreasnih ostrvaca koje proizvode insulin, dobijenih od donora koji imunološki nije bio podudaran sa primaocem.

Dijabetes tipa 1 nastaje kada imuni sistem greškom napada i uništava ćelije pankreasa koje proizvode insulin, zbog čega organizam gubi sposobnost regulacije nivoa šećera u krvi.

Ovakav dvostruki transplantacioni pristup imao je dva ključna efekta: obnovljena je proizvodnja insulina, a imuni sistem je „ponovo obučen“ da ne napada nove ćelije ostrvaca.

doktor u ordinaciju za stolom na kome se nalazi anatomski model pankreasa
Simptomi se obično javljaju tek kada tumor počne da utiče na druge organe Foto: Shutterstock

Tokom šest meseci praćenja, nijednoj od tretiranih životinja nisu bile potrebne injekcije insulina niti lekovi za potiskivanje imuniteta, a nije zabeležena ni ozbiljna transplantaciona reakcija imunog sistema. 

- Mogućnost da se ovi rezultati prenesu na ljude izuzetno je uzbudljiva. Ključni koraci u našem istraživanju već se koriste u kliničkoj praksi za druga stanja. Verujemo da bi ovaj pristup mogao biti revolucionaran za osobe sa dijabetesom tipa 1 i drugim autoimunim bolestima, kao i za pacijente kojima je potrebna transplantacija organa - izjavio je Sung Kim, glavni autor studije.

Studija se nadovezuje na ranija istraživanja istog tima iz 2022. godine, a dodatni lek koji se već koristi u terapiji autoimunih bolesti omogućio je uspešnu transplantaciju i sprečavanje razvoja dijabetesa kod svih ispitivanih životinja, kao i izlečenje kod onih sa dugotrajnim oblikom bolesti.

Istraživači ističu da se svi lekovi, antitela i niske doze zračenja korišćeni u eksperimentu već primenjuju u kliničkoj praksi, zbog čega smatraju da je naredni logičan korak ispitivanje ove metode kod ljudi sa dijabetesom tipa 1.

šake muškarca sa grafičkim prikazom organa koja se mogu transplantirati
Ovaj pristup bi mogao biti revolucionaran za osobe sa dijabetesom tipa 1 i drugim autoimunim bolestima, kao i za pacijente kojima je potrebna transplantacija organa Foto: Shutterstock

Iako postoje izazovi – poput ograničenog broja ćelija pankreasa koje proizvode insulin i potrebe da donor bude isti za obe vrste ćelija – tim radi na rešenjima, uključujući stvaranje ćelija ostrvaca u laboratoriji.

- Sposobnost da se imuni sistem bezbedno ‘resetuje’ mogla bi omogućiti da transplantovani organi funkcionišu dugo i bez rizika od odbacivanja, što bi predstavljalo veliki napredak u medicini - zaključio je Kim.

Izvor: scitechdaily.com/zdravlje.kurir.rs

Poremećaji u ishrani uobičajeni su kod ljudi sa dijabetesom tipa 1: Žene su sklonije ovom problemu