Slušaj vest

Hemoterapija i zračenje spasili su živote milionima dece širom sveta, ali ove agresivne terapije često ostavljaju ozbiljne posledice po plodnost u odraslom dobu.

Procenjuje se da oko trećina muškaraca koji su u detinjstvu primali gonadotoksične terapije, poput hemoterapije ili zračenja, nakon puberteta postanu azoospermični – odnosno da u ejakulatu nemaju održive spermatozoide.

Sada je, po prvi put u svetu, medicinski tim iz Univerzitetske bolnice u Briselu i Slobodnog univerziteta u Briselu (VUB) uspeo da obnovi proizvodnju spermatozoida kod jednog takvog pacijenta.

Transplantacija vratila proizvodnju spermatozoida

U novoj studiji slučaja, koja je objavljena pre zvanične stručne recenzije, lekari objašnjavaju kako su muškarcu bez održivih spermatozoida ponovo uspostavili njihovu proizvodnju tako što su mu u odraslom dobu vratili deo sopstvenog tkiva testisa, uzetog i zamrznutog još u detinjstvu.

Anonimni pacijent rođen je sa anemijom srpastih ćelija – naslednim oboljenjem krvi koje se može lečiti transplantacijom koštane srži i manjim dozama hemoterapije, slično kao pojedini oblici leukemije.

Još 2008. godine, pre početka lečenja, dečaku koji je tada imao oko deset godina uklonjen je jedan testis uz saglasnost porodice, kako bi tkivo moglo da bude zamrznuto i sačuvano za eventualnu buduću upotrebu.

pilula naučnici istraživanje
Po prvi put u svetu, lekari su uspeli da obnove proizvodnju spermatozoida kod pacijenta nakon hemoterapije koristeći zamrznuto tkivo testisa iz detinjstva Foto: teerayuth oanwong/Shutterstock

Godine 2022, kao odrasla osoba, pacijent se obratio centru Brussels IVF pri VUB-u sa željom da postane otac. Međutim, ustanovljeno je da u preostalom testisu nema održivih spermatozoida. Tada je zatražio transplantaciju tkiva koje je bilo zamrznuto još tokom njegovog detinjstva.

U okviru kliničkog ispitivanja, 2025. godine podvrgnut je operaciji tokom koje su mu presađena četiri grafta tkiva unutar testisa i još četiri u mošnicu.

Godinu dana kasnije, deo presađenog tkiva počeo je da proizvodi zrele i pokretne spermatozoide.

Ipak, održivi spermatozoidi pronađeni su samo u delovima testisa gde se nalazi presađeno tkivo, a ti delovi nisu povezani sa spermovodom pacijenta. To znači da spermatozoidi najverovatnije ne dospevaju u semenu tečnost.

Zbog toga će pacijent, ukoliko bude želeo dete, verovatno morati da koristi metode vantelesne oplodnje u kojima se spermatozoidi i jajna ćelija spajaju u laboratoriji.

Ipak, mogućnost da postane roditelj sada postoji – tamo gde je ranije nije bilo.

Revolucionarni pristup očuvanju muške plodnosti

Iako studiju tek treba da potvrde nezavisni stručnjaci, pedijatrijski endokrinolog Rod Mitchell, koji vodi slično istraživanje na Univerzitetu u Edinburgu, izjavio je da je oduvek verovao da bi ovakav postupak mogao da uspe.

- Ako zamrznete tkivo i sačuvate ćelije živim, onda one imaju potencijal da ponovo funkcionišu. Tkivo se vraća u idealno okruženje koje ga stimuliše. Naučno i biološki, sve ima smisla. Ipak, u praksi je ovo i dalje neverovatno dostignuće - rekao je on za The Guardian.

prikaz jajne ćelije i spermatozoida
Zbog nedostatka spermatozoida u ejakulatu, pacijent će za ostvarivanje potomstva verovatno morati da koristi vantelesnu oplodnju Foto: Shutterstock

Kod odraslih osoba koje prolaze kroz hemoterapiju ili zračenje obično se preporučuje zamrzavanje sperme. Međutim, dečaci pre puberteta ne mogu da koriste tu mogućnost, jer njihov organizam još ne proizvodi zrele spermatozoide.

Ipak, čak i u detinjstvu testisi sadrže važne ćelije poznate kao spermatogonijalne matične ćelije (SSC), koje kasnije mogu da se razviju u spermatozoide. Zato zamrzavanje ovog tkiva može predstavljati način očuvanja plodnosti kod mladih pacijenata koji su izloženi riziku od neplodnosti.

Univerzitetska bolnica u Briselu je još 2002. godine postala prva bolnica na svetu koja je uvela praksu zamrzavanja nezrelog tkiva testisa sa ciljem očuvanja buduće plodnosti. Od tada su i druge bolnice počele da primenjuju ovu metodu, pa je do danas više od 3.000 dečaka širom sveta prošlo kroz proces krioprezervacije.

Tkivo je čuvano radi istraživanja i mogućeg očuvanja plodnosti. Iako jedan slučaj nije dovoljan za potvrdu metode, studija iz Brisela pokazuje da zamrznute germinativne ćelije mogu preživeti zamrzavanje i presađivanje.

Kod pacijenta je pronađen mali broj spermatogonijalnih matičnih ćelija, ali dovoljan za pokretanje proizvodnje spermatozoida nakon transplantacije.

Još nije poznato koliko dugo presađeno tkivo može da traje, niti da li ovi spermatozoidi mogu dovesti do zdravog potomstva.

Izvor: sciencealert.com/Zdravlje.Kurir.rs

Vantelesna oplodnja o trošku države: Kompletan spisak pregleda i klinika u Srbiji koje pokriva Fond